Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Manikion jezik: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Manikion jezik'''-->'''Manikion jezik''' (mantion, sougb, sogh; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=mnx mnx]), jedan od tri [[papuanski jezici|papuanska]] jezika porodice [[East Bird's Head jezici|East Bird's Head]], kojeg u nekih 50 sela južno od [[Manokwari]]ja na jugoistoku poluotoka [[Vogelkop]] govori oko 12,000 ljudi (1987 SIL)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=mnx Ethnologue (16th)]</ref>.
Manikion jezik''' (mantion, sougb, sogh; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=mnx mnx]), jedan od tri [[papuanski jezici|papuanska]] jezika porodice [[East Bird's Head jezici|East Bird's Head]], kojeg u nekih 50 sela južno od [[Manokwari]]ja na jugoistoku poluotoka [[Vogelkop]] govori oko 12,000 ljudi (1987 SIL)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=mnx Ethnologue (16th)]</ref>.


Nazivi Manikion i mantion nadjenuli su obalni naseljenici domorodačkoj populaciji koja se služi ovim jezikom (Cowan, 1953)<ref>http://www.papuaweb.org/bib/hays/loc/MANIKION.pdf Manikion</ref>, a  ima 4 dijalekta. Po nekim autorima sjeverni je (manikion) i južni (mantion).
Nazivi Manikion i mantion nadjenuli su obalni naseljenici domorodačkoj populaciji koja se služi ovim jezikom (Cowan, 1953)<ref>http://www.papuaweb.org/bib/hays/loc/MANIKION.pdf Manikion</ref>, a  ima 4 dijalekta. Po nekim autorima sjeverni je (manikion) i južni (mantion).

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 12:41

Manikion jezik (mantion, sougb, sogh; ISO 639-3: mnx), jedan od tri papuanska jezika porodice East Bird's Head, kojeg u nekih 50 sela južno od Manokwarija na jugoistoku poluotoka Vogelkop govori oko 12,000 ljudi (1987 SIL)[1].

Nazivi Manikion i mantion nadjenuli su obalni naseljenici domorodačkoj populaciji koja se služi ovim jezikom (Cowan, 1953)[2], a ima 4 dijalekta. Po nekim autorima sjeverni je (manikion) i južni (mantion).

Sela (Voorhoeve 1975): Hoktu, Ira, Siwi, Aromi, Kofo, Testega, Ugarameta, Tuhoko, Mioguda, Timoforo, Maruru, Mesi, Hukbya, Taigehi, Sibjo, Tisi, Tehubero, Kistaho, Tisebra, Menera, Horimes, Sesure, Aitagera, Fukeho, Trumen, Siego, Tsitseri, Horna, Terofu, Mainminha, Bohobin, Urma, Merina, Morin, Nuswamar, Irahima, Mayikus, Jagiro, Mosum, Masieta, Mombati, Mosmir, Sabira, Ambo, Mosbi, Aukunega, Pamaha, Saguemba, Tomsusiri, Sunggodes, Tomakatera, Kofo, Siskedobo, Hungku, Huwermata, Aisxerum, Aiwisa, Fanemato, Warmu, Marisiyin, Ugesba, Tyum, Arisum, Anyesita, Itehotma, Surerei, Dridaga.

Izvori

Vanjske poveznice