Makuxi: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Macushi''' (Macussi, Makuxi, Macuchi, Macuxi, Macuxis, Makusi, Makushi, Pemon), snažan indijanski narod iz [[Brazil]]a, [[Gvajana|Gvajane]] i manjim dijelom iz [[Venezuela|Venezuele]]. Jezično su im najsrodniji [[Akawai]], [[Patamona]] i [[Pemon]], sa kojima čine skupinu [[Macushi-Kapon]], koja je dio [[Cariban|karipske]] porodice. Macushi-populacija u svim zemljama iznisi peko 24,000, a najbrojniji su u Brazilu (15.000; dfržava [[Roraima]]) i Gvajani (9.000), te oko 600 u Venezueli. U Brazilu su Makuši treća domorodačka skupina po brojnosti, a u Gvajani su na drugom mjestu. Skupina Teueia ili Teweya je iz Venezuele. | |||
== Sela u Gvajani == | == Sela u Gvajani == | ||
Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 12:12
Macushi (Macussi, Makuxi, Macuchi, Macuxi, Macuxis, Makusi, Makushi, Pemon), snažan indijanski narod iz Brazila, Gvajane i manjim dijelom iz Venezuele. Jezično su im najsrodniji Akawai, Patamona i Pemon, sa kojima čine skupinu Macushi-Kapon, koja je dio karipske porodice. Macushi-populacija u svim zemljama iznisi peko 24,000, a najbrojniji su u Brazilu (15.000; dfržava Roraima) i Gvajani (9.000), te oko 600 u Venezueli. U Brazilu su Makuši treća domorodačka skupina po brojnosti, a u Gvajani su na drugom mjestu. Skupina Teueia ili Teweya je iz Venezuele.
Sela u Gvajani[uredi]
U distriktu North Rupununi imaju 14 sela: Annai Central, Apoteri, Aranaputa, Crash Water, Kwatamang, Kwarmatta, Massara, Rewa, Rupertee, Surama, Fairview (ili Kurupukari), Toka, Wowetta i Yakarinta [1]; Itabac, Kanapang.
Rezervati u Brazilu[uredi]
U Brazilu žive na rezervatima Ananás, Aningal, Anta, Araçá, Barata/Livramento, Bom Jesus, Boqueirão, Cajueiro, Jaboti, Mangueira, Manoá/Pium, Moskow, Ouro, Pium, Ponta da Serra, Raimundão, Raposa/Serra do Sol, Santa Inês, São Marcos i Sucuba.
Izvori[uredi]
Literatura[uredi]
- Myers, Iris (1944). The Makushi of British Guiana. Timehri, Georgetown. Reprint. 1946.
- Diniz, Edson Soares (1972). Os índios makuxi do Roraima. Sao Paulo: Faculdade de Filosofia, Ciencias e Letras de Marília.