MP/M: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 11:39

MP/M (Multi-Programming Monitor Control Program) (višeprogramski nadzorni upravljački program) je višekorisnička inačica operacijskog sustava CP/M, kojeg je razvio razvojni tehničar Tom Rolander 1979. godine kao zaposlenik tvrtke Digital Research^[1]^[2] MP-M je dozvoljavao više od jednog korisnika pristup jednom računalu, i svaki korisnik je imao svoj terminal.

MP/M je bio prilično napredan operacijski sustav za mikroračunala u svoje vrijeme, i imao je mnoge odlike modernih operacijskih sistema kao: jezgru sa prioritetnim raspoređivanje višezadaćnosti sa zaštitom memorije, istodobne čitanje i pisanje na ulazno izlaznim jedinicama, te podršku namotavanje zadataka programa ili ispisivanje na pisaću (eng. spooling) te čekanja u redu (eng. queuing). MP/M je dozvoljavao svakom korisniku da pokrene više programa, i prebacivanje između njih. Sva ova svojstva bila su moguća sa samo 32Kb glavne memorije na računalima zasnovano na mikroprocesorima Intel 8080 i Zilog Z80.

Vrela

↑ Information Technology Corporate Histories Collection
↑ Multi-Programming Monitor Control Program User's Guide. 1979.

[1] Information Technology Corporate Histories Collection

[mpm1-2] Multi-Programming Monitor Control Program User's Guide. 1979.

[1]

[2]

Inačica od 30. rujan 2021. u 23:33 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 11:39 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''MP/M'''-->'''~~MP/M''' (Multi-Programming Monitor Control Program) (višeprogramski nadzorni upravljački program) je višekorisnička inačica [[operacijski sustav\|operacijskog sustava]] [[CP/M]], kojeg je razvio razvojni tehničar Tom Rolander 1979. godine kao zaposlenik tvrtke [[Digital Research]]<ref>[http://www.computerhistory.org/corphist/view.php?s=events&id=1816 Information Technology Corporate Histories Collection<!-- Bot generated title -->]</ref><ref name=mpm1>Multi-Programming Monitor Control Program User's Guide. 1979.</ref> MP-M je dozvoljavao više od jednog korisnika pristup jednom računalu, i svaki korisnik je imao svoj terminal.		MP/M''' (Multi-Programming Monitor Control Program) (višeprogramski nadzorni upravljački program) je višekorisnička inačica [[operacijski sustav\|operacijskog sustava]] [[CP/M]], kojeg je razvio razvojni tehničar Tom Rolander 1979. godine kao zaposlenik tvrtke [[Digital Research]]<ref>[http://www.computerhistory.org/corphist/view.php?s=events&id=1816 Information Technology Corporate Histories Collection<!-- Bot generated title -->]</ref><ref name=mpm1>Multi-Programming Monitor Control Program User's Guide. 1979.</ref> MP-M je dozvoljavao više od jednog korisnika pristup jednom računalu, i svaki korisnik je imao svoj terminal.

	MP/M je bio prilično napredan operacijski sustav za mikroračunala u svoje vrijeme, i imao je mnoge odlike modernih operacijskih sistema kao: jezgru sa prioritetnim raspoređivanje višezadaćnosti sa zaštitom memorije, istodobne čitanje i pisanje na ulazno izlaznim jedinicama, te podršku namotavanje zadataka programa ili ispisivanje na pisaću (eng. spooling) te čekanja u redu (eng. queuing). MP/M je dozvoljavao svakom korisniku da pokrene više programa, i prebacivanje između njih. Sva ova svojstva bila su moguća sa samo 32Kb glavne memorije na računalima zasnovano na mikroprocesorima [[Intel 8080]] i [[Zilog Z80]].		MP/M je bio prilično napredan operacijski sustav za mikroračunala u svoje vrijeme, i imao je mnoge odlike modernih operacijskih sistema kao: jezgru sa prioritetnim raspoređivanje višezadaćnosti sa zaštitom memorije, istodobne čitanje i pisanje na ulazno izlaznim jedinicama, te podršku namotavanje zadataka programa ili ispisivanje na pisaću (eng. spooling) te čekanja u redu (eng. queuing). MP/M je dozvoljavao svakom korisniku da pokrene više programa, i prebacivanje između njih. Sva ova svojstva bila su moguća sa samo 32Kb glavne memorije na računalima zasnovano na mikroprocesorima [[Intel 8080]] i [[Zilog Z80]].