Razlika između inačica stranice »Lipovica«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Lipovica'''-->'''Lipovica'''<ref name="Imena">[http://hrcak.srce.hr/file/11541 Folia onomastica croatica 14/2005.] Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, {{pdf}}</ref> (mađ. ''Kislippó'') je pogranično selo u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]].
Lipovica'''<ref name="Imena">[http://hrcak.srce.hr/file/11541 Folia onomastica croatica 14/2005.] Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, {{pdf}}</ref> (mađ. ''Kislippó'') je pogranično selo u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]].


Zauzima površinu od 8,37 km četvornih.
Zauzima površinu od 8,37 km četvornih.

Trenutačna izmjena od 10:02, 23. ožujka 2022.

Lipovica[1] (mađ. Kislippó) je pogranično selo u južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 8,37 km četvornih.

Zemljopisni položaj

Nalazi se u Baranji, na 45° 49' 38" sjeverne zemljopisne širine i 18° 31' 47" istočne zemljopisne dužine, nedaleko (3 km) od granice sa Republikom Hrvatskom. Selo se pruža u smjeru jugozapad-sjeveroistok. Najbliža naselja u RH su Luč, 3,5 km južno te jugoistočno 7 km udaljena Šumarina i 6 km udaljena Šećerana.

Lapandža je 1,5 km zapadno-jugozapadno, Madžarboja je 2 km sjeverozapadno, Marok je 3,5 km sjeverno-sjeverozapadno, Lipovo je 2,5 km, a Bezedek 3 km sjeveroistočno, a Ivándárda je 2,5, a Šarok 4 km istočno.

Upravna organizacija

Upravno pripada Šikloškoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7775.

Povijest

Prvi spomen sela Lipovice je iz 1274. u obliku Lypow.

Pod turskom vlašću je bila 150 godina.

Od 1918. do 1921. su postrojbe Kraljevine SHS držale pod okupacijom ovo selo.

Za vrijeme socijalizma je selo pripadalo državnom dobru.

Promet

500 m zapadno i južno od Lipovice prolazi željeznička prometnica Viljan – Madžarboja koja se nastavlja u Republiku Hrvatsku, prema Belom Manastiru i Osijeku.

Stanovništvo

Lipovica ima 327 stanovnika (2001.). Mađari su većina, a 13% stanovnika se odbilo nacionalno izjasniti ili nepoznato. Rimokatolika je preko 56%, kalvinisti čine preko desetine, nekoliko je luterana i kalvinista te preko 30% stanovnika za koje nije poznata vjera i koji se nisu željeli vjerski izjasniti.

Izvori

  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,
    1. Preusmjeri Predložak:PDF

Vanjske poveznice