Razlika između inačica stranice »Leonti Mroveli«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Leonti Mroveli''' ([[gruzijski jezik|gruz.]] ლეონტი მროველი) bio je [[Gruzija|gruzijski]] ljetopisac iz [[11. stoljeće|11. stoljeća]], vjerojatno crkveni. Mroveli mu nije prezime, već pridjev za biskupiju [[Katedrala Ruisi|Ruisi]], čiji je biskup vjerojatno bio.<ref name="Rayfield">Rayfield, Donald (2000), ''The Literature of Georgia: A History'', str. 59, 63. Routledge, {{ISBN|0-7007-1163-5}}.</ref> Stoga je još jedna moderna engleska transliteracija njegovog imena '''Leonti iz Ruisija'''.<ref name="Rapp">Rapp, Stephen H. (2003), ''Studies In Medieval Georgian Historiography: Early Texts And Eurasian Contexts'', str. 156-163. Peeters Publishers, {{ISBN|90-429-1318-5}}</ref> | |||
Kada se izuzmu bilješke iz rukopisa [[Gruzijske kronike]], nadbiskup Ruisija po imenu Leonti spominje se samo tri puta: jednom u rukopisu sa [[Sveta gora|Svete Gore]] iz 11. stoljeća; jednom u prijevodu [[Eufemije Atonski|Eufemija Atonskog]] [[Ivan Zlatousti|Zlatoustova]] komentara svetom Mateju; i, najkonkretnije, na natpisu iz 1066. iz špilje [[Trehvi]] u središnjoj Gruziji. Pretpostavke da je Leonti Mroveli pripadao osmom ili ranom desetom stoljeću sada se čine nevjerojatnima. Ovaj Mroveli više nije zauzimao tu dužnost [[1103.]] godine, jer ne svjedoči činu gruzijske [[Koncil Ruisi-Urbnisi|crkvene sinode]] koju je kralj [[David IV. Gruzijski|David IV.]] sazvao u Ruisiju i susjednoj [[Katedrala Urbnisi|katedrali u Urbnisiju]]. Neki povjesničari pripisuju Leontiju nekoliko dijelova srednjovjekovnog zbornika gruzijskih kronika, dok ga drugi smatraju samo sastavljačem ranijih tekstova. U svakom slučaju, Leonti Mroveli kao kroničar prebacio je ravnotežu gruzijske književnosti s crkvene na svjetovnu.<ref name="Rayfield"/><ref name="Rapp"/> | Kada se izuzmu bilješke iz rukopisa [[Gruzijske kronike]], nadbiskup Ruisija po imenu Leonti spominje se samo tri puta: jednom u rukopisu sa [[Sveta gora|Svete Gore]] iz 11. stoljeća; jednom u prijevodu [[Eufemije Atonski|Eufemija Atonskog]] [[Ivan Zlatousti|Zlatoustova]] komentara svetom Mateju; i, najkonkretnije, na natpisu iz 1066. iz špilje [[Trehvi]] u središnjoj Gruziji. Pretpostavke da je Leonti Mroveli pripadao osmom ili ranom desetom stoljeću sada se čine nevjerojatnima. Ovaj Mroveli više nije zauzimao tu dužnost [[1103.]] godine, jer ne svjedoči činu gruzijske [[Koncil Ruisi-Urbnisi|crkvene sinode]] koju je kralj [[David IV. Gruzijski|David IV.]] sazvao u Ruisiju i susjednoj [[Katedrala Urbnisi|katedrali u Urbnisiju]]. Neki povjesničari pripisuju Leontiju nekoliko dijelova srednjovjekovnog zbornika gruzijskih kronika, dok ga drugi smatraju samo sastavljačem ranijih tekstova. U svakom slučaju, Leonti Mroveli kao kroničar prebacio je ravnotežu gruzijske književnosti s crkvene na svjetovnu.<ref name="Rayfield"/><ref name="Rapp"/> |
Trenutačna izmjena od 07:39, 23. ožujka 2022.
Leonti Mroveli (gruz. ლეონტი მროველი) bio je gruzijski ljetopisac iz 11. stoljeća, vjerojatno crkveni. Mroveli mu nije prezime, već pridjev za biskupiju Ruisi, čiji je biskup vjerojatno bio.[1] Stoga je još jedna moderna engleska transliteracija njegovog imena Leonti iz Ruisija.[2]
Kada se izuzmu bilješke iz rukopisa Gruzijske kronike, nadbiskup Ruisija po imenu Leonti spominje se samo tri puta: jednom u rukopisu sa Svete Gore iz 11. stoljeća; jednom u prijevodu Eufemija Atonskog Zlatoustova komentara svetom Mateju; i, najkonkretnije, na natpisu iz 1066. iz špilje Trehvi u središnjoj Gruziji. Pretpostavke da je Leonti Mroveli pripadao osmom ili ranom desetom stoljeću sada se čine nevjerojatnima. Ovaj Mroveli više nije zauzimao tu dužnost 1103. godine, jer ne svjedoči činu gruzijske crkvene sinode koju je kralj David IV. sazvao u Ruisiju i susjednoj katedrali u Urbnisiju. Neki povjesničari pripisuju Leontiju nekoliko dijelova srednjovjekovnog zbornika gruzijskih kronika, dok ga drugi smatraju samo sastavljačem ranijih tekstova. U svakom slučaju, Leonti Mroveli kao kroničar prebacio je ravnotežu gruzijske književnosti s crkvene na svjetovnu.[1][2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Rayfield, Donald (2000), The Literature of Georgia: A History, str. 59, 63. Routledge, ISBN 0-7007-1163-5.
- ↑ 2,0 2,1 Rapp, Stephen H. (2003), Studies In Medieval Georgian Historiography: Early Texts And Eurasian Contexts, str. 156-163. Peeters Publishers, ISBN 90-429-1318-5