Razlika između inačica stranice »Kušević«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Kušević'''-->'''Kušević''', [[Hrvatsko plemstvo|hrvatska plemićka]] obitelj. Potječu po predaji od grane plemenitih [[Vladimirović]]a koji su se iz Neretvanske doline odselili u središnju Hrvatsku. Doselili su se u okolicu [[Slunj]]a. U slunjskom kraju su zabilježeni kao Ladomirići. Od njih potječe pleme Kuš de Ladomir, od kojih nastaju Kuševići, a od druge grane nastali su Ladomirići-Ribarići. Od iste poznate obitelji Vladimirovića potječu [[Rukavina|Rukavine]].<ref>Vujasinović, Branko: Rod Rukavina u Hrvatskoj, Hrvatska revija : dvomjesečnik Matice hrvatske, Obn.teč.,god.7 (2007), 4, str. 94-101</ref>
Kušević''', [[Hrvatsko plemstvo|hrvatska plemićka]] obitelj. Potječu po predaji od grane plemenitih [[Vladimirović]]a koji su se iz Neretvanske doline odselili u središnju Hrvatsku. Doselili su se u okolicu [[Slunj]]a. U slunjskom kraju su zabilježeni kao Ladomirići. Od njih potječe pleme Kuš de Ladomir, od kojih nastaju Kuševići, a od druge grane nastali su Ladomirići-Ribarići. Od iste poznate obitelji Vladimirovića potječu [[Rukavina|Rukavine]].<ref>Vujasinović, Branko: Rod Rukavina u Hrvatskoj, Hrvatska revija : dvomjesečnik Matice hrvatske, Obn.teč.,god.7 (2007), 4, str. 94-101</ref>
Godine 1676. potvrđeno im je starinsko plemstvo. General, hrvatski kancelar i unionist [[Emil Kušević]] dobio je 1864. naslov baruna s pridjevkom ''von Samobor''. Poznati je pripadnik višegodišnji protonotar hrvatskog kraljevstva [[Josip Kušević]].<ref>Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 667</ref> Kuševići su u prigradskome naselju Pleternice [[Kuzmica|Kuzmici]] imali [[Kurija Kušević u Kuzmici|kuriju]], koja je danas kulturno dobro RH.<ref name="">[[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske]]: [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/2759.htm Izvod iz registra kulturnih dobara RH br. 2/06 ]</ref>  
Godine 1676. potvrđeno im je starinsko plemstvo. General, hrvatski kancelar i unionist [[Emil Kušević]] dobio je 1864. naslov baruna s pridjevkom ''von Samobor''. Poznati je pripadnik višegodišnji protonotar hrvatskog kraljevstva [[Josip Kušević]].<ref>Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 667</ref> Kuševići su u prigradskome naselju Pleternice [[Kuzmica|Kuzmici]] imali [[Kurija Kušević u Kuzmici|kuriju]], koja je danas kulturno dobro RH.<ref name="">[[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske]]: [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/2759.htm Izvod iz registra kulturnih dobara RH br. 2/06 ]</ref>  



Trenutačna izmjena od 02:47, 23. ožujka 2022.

Kušević, hrvatska plemićka obitelj. Potječu po predaji od grane plemenitih Vladimirovića koji su se iz Neretvanske doline odselili u središnju Hrvatsku. Doselili su se u okolicu Slunja. U slunjskom kraju su zabilježeni kao Ladomirići. Od njih potječe pleme Kuš de Ladomir, od kojih nastaju Kuševići, a od druge grane nastali su Ladomirići-Ribarići. Od iste poznate obitelji Vladimirovića potječu Rukavine.[1] Godine 1676. potvrđeno im je starinsko plemstvo. General, hrvatski kancelar i unionist Emil Kušević dobio je 1864. naslov baruna s pridjevkom von Samobor. Poznati je pripadnik višegodišnji protonotar hrvatskog kraljevstva Josip Kušević.[2] Kuševići su u prigradskome naselju Pleternice Kuzmici imali kuriju, koja je danas kulturno dobro RH.[3]

Izvori

  1. Vujasinović, Branko: Rod Rukavina u Hrvatskoj, Hrvatska revija : dvomjesečnik Matice hrvatske, Obn.teč.,god.7 (2007), 4, str. 94-101
  2. Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, str. 667
  3. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske: Izvod iz registra kulturnih dobara RH br. 2/06