Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kušević: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Kušević'''-->'''Kušević''', [[Hrvatsko plemstvo|hrvatska plemićka]] obitelj. Potječu po predaji od grane plemenitih [[Vladimirović]]a koji su se iz Neretvanske doline odselili u središnju Hrvatsku. Doselili su se u okolicu [[Slunj]]a. U slunjskom kraju su zabilježeni kao Ladomirići. Od njih potječe pleme Kuš de Ladomir, od kojih nastaju Kuševići, a od druge grane nastali su Ladomirići-Ribarići. Od iste poznate obitelji Vladimirovića potječu [[Rukavina|Rukavine]].<ref>Vujasinović, Branko: Rod Rukavina u Hrvatskoj, Hrvatska revija : dvomjesečnik Matice hrvatske, Obn.teč.,god.7 (2007), 4, str. 94-101</ref>
Kušević''', [[Hrvatsko plemstvo|hrvatska plemićka]] obitelj. Potječu po predaji od grane plemenitih [[Vladimirović]]a koji su se iz Neretvanske doline odselili u središnju Hrvatsku. Doselili su se u okolicu [[Slunj]]a. U slunjskom kraju su zabilježeni kao Ladomirići. Od njih potječe pleme Kuš de Ladomir, od kojih nastaju Kuševići, a od druge grane nastali su Ladomirići-Ribarići. Od iste poznate obitelji Vladimirovića potječu [[Rukavina|Rukavine]].<ref>Vujasinović, Branko: Rod Rukavina u Hrvatskoj, Hrvatska revija : dvomjesečnik Matice hrvatske, Obn.teč.,god.7 (2007), 4, str. 94-101</ref>
Godine 1676. potvrđeno im je starinsko plemstvo. General, hrvatski kancelar i unionist [[Emil Kušević]] dobio je 1864. naslov baruna s pridjevkom ''von Samobor''. Poznati je pripadnik višegodišnji protonotar hrvatskog kraljevstva [[Josip Kušević]].<ref>Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 667</ref> Kuševići su u prigradskome naselju Pleternice [[Kuzmica|Kuzmici]] imali [[Kurija Kušević u Kuzmici|kuriju]], koja je danas kulturno dobro RH.<ref name="">[[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske]]: [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/2759.htm Izvod iz registra kulturnih dobara RH br. 2/06 ]</ref>  
Godine 1676. potvrđeno im je starinsko plemstvo. General, hrvatski kancelar i unionist [[Emil Kušević]] dobio je 1864. naslov baruna s pridjevkom ''von Samobor''. Poznati je pripadnik višegodišnji protonotar hrvatskog kraljevstva [[Josip Kušević]].<ref>Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 667</ref> Kuševići su u prigradskome naselju Pleternice [[Kuzmica|Kuzmici]] imali [[Kurija Kušević u Kuzmici|kuriju]], koja je danas kulturno dobro RH.<ref name="">[[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske]]: [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/2759.htm Izvod iz registra kulturnih dobara RH br. 2/06 ]</ref>  



Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 02:47

Kušević, hrvatska plemićka obitelj. Potječu po predaji od grane plemenitih Vladimirovića koji su se iz Neretvanske doline odselili u središnju Hrvatsku. Doselili su se u okolicu Slunja. U slunjskom kraju su zabilježeni kao Ladomirići. Od njih potječe pleme Kuš de Ladomir, od kojih nastaju Kuševići, a od druge grane nastali su Ladomirići-Ribarići. Od iste poznate obitelji Vladimirovića potječu Rukavine.[1] Godine 1676. potvrđeno im je starinsko plemstvo. General, hrvatski kancelar i unionist Emil Kušević dobio je 1864. naslov baruna s pridjevkom von Samobor. Poznati je pripadnik višegodišnji protonotar hrvatskog kraljevstva Josip Kušević.[2] Kuševići su u prigradskome naselju Pleternice Kuzmici imali kuriju, koja je danas kulturno dobro RH.[3]

Izvori

  1. Vujasinović, Branko: Rod Rukavina u Hrvatskoj, Hrvatska revija : dvomjesečnik Matice hrvatske, Obn.teč.,god.7 (2007), 4, str. 94-101
  2. Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, str. 667
  3. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske: Izvod iz registra kulturnih dobara RH br. 2/06
Sadržaj