Razlika između inačica stranice »Kucovlasi«

Trenutačna izmjena od 16:32, 22. ožujka 2022.

Kucovlasi (Šepavi Vlasi) /šepavi' u prenesaenom smislu označava njihov loš grčki jezik/, jedna od brojnih skupina Aromuna ili Vlaha nastanjeni na području Grčke i Makedonije, danas gotovo potpuno helenizirani. Kucovlasi su po svome govoru najsrodniji Cincarima koji su se također služili grčkim dijalektom, što je dalo povoda grčkim znanstvenicima (Mihail Hrisohu, Antonis Keramopulos, Efros Kurilas i Spiros Papageorgiju) da vlaške skupine smatraju latiniziranim malenim tračkim narodima koji su živjeli na područjima Grčke i susjednim krajevima Balkana. Ove tračke skupine, po njihovom mišljenju, poprimile su latinski jezik i mnoge običaje.

Kucovlasi pripadaju Karagunima. G. Weigand, (u „Die Aromunen, I, Leipzig 1895, 275.) opaža da ovi stočari, misli na Karagune (Kucovlahe) i Faršeriote sebe nazivaju Aromunima. Među sobom razlikuju se Faršerioti od Kucovlaha po bijelim odijelima. Grci ove Faršeriote nazivaju Arvanitovlasima jer sa svojim stadima dolaze iz Albanije, a uz aromunski govore i albanski jezik. Od Kucovlaha su Faršerioti na distanci, pa među njima ne dolazi čak ni do bračnih veza.

Prema socijeldemokratu Henriku Tumi broj Cincara i Kucovlaha iznosio je 1925. godine na području Makedonije 80 000.

Literatura

Mihail Hrisohu, Vlasi i Kucovlasi, 1909

Vanjske poveznice

Inačica od 01:04, 31. kolovoza 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 16:32, 22. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kucovlasi'''-->'''~~Kucovlasi''' (Šepavi Vlasi) /'''šepavi' '' u prenesaenom smislu označava njihov loš grčki jezik/, jedna od brojnih skupina [[Vlasi\|Aromuna]] ili Vlaha nastanjeni na području [[Grčka\|Grčke]] i [[Makedonija\|Makedonije]], danas gotovo potpuno helenizirani. Kucovlasi su po svome govoru najsrodniji [[Cincari]]ma koji su se također služili [[grčki]]m dijalektom, što je dalo povoda grčkim znanstvenicima ([[Mihail Hrisohu]], Antonis Keramopulos, Efros Kurilas i Spiros Papageorgiju) da vlaške skupine smatraju latiniziranim malenim [[Tračani\|tračkim]] narodima koji su živjeli na područjima Grčke i susjednim krajevima [[Balkan]]a. Ove tračke skupine, po njihovom mišljenju, poprimile su latinski jezik i mnoge običaje.		Kucovlasi''' (Šepavi Vlasi) /'''šepavi' '' u prenesaenom smislu označava njihov loš grčki jezik/, jedna od brojnih skupina [[Vlasi\|Aromuna]] ili Vlaha nastanjeni na području [[Grčka\|Grčke]] i [[Makedonija\|Makedonije]], danas gotovo potpuno helenizirani. Kucovlasi su po svome govoru najsrodniji [[Cincari]]ma koji su se također služili [[grčki]]m dijalektom, što je dalo povoda grčkim znanstvenicima ([[Mihail Hrisohu]], Antonis Keramopulos, Efros Kurilas i Spiros Papageorgiju) da vlaške skupine smatraju latiniziranim malenim [[Tračani\|tračkim]] narodima koji su živjeli na područjima Grčke i susjednim krajevima [[Balkan]]a. Ove tračke skupine, po njihovom mišljenju, poprimile su latinski jezik i mnoge običaje.

	Kucovlasi pripadaju Karagunima. G. Weigand, (u „Die Aromunen, I, Leipzig 1895, 275.) opaža da ovi stočari, misli na Karagune (Kucovlahe) i Faršeriote sebe nazivaju Aromunima. Među sobom razlikuju se [[Faršerioti]] od Kucovlaha po bijelim odijelima. Grci ove Faršeriote nazivaju Arvanitovlasima jer sa svojim stadima dolaze iz Albanije, a uz aromunski govore i [[albanski]] jezik. Od Kucovlaha su Faršerioti na distanci, pa među njima ne dolazi čak ni do bračnih veza.		Kucovlasi pripadaju Karagunima. G. Weigand, (u „Die Aromunen, I, Leipzig 1895, 275.) opaža da ovi stočari, misli na Karagune (Kucovlahe) i Faršeriote sebe nazivaju Aromunima. Među sobom razlikuju se [[Faršerioti]] od Kucovlaha po bijelim odijelima. Grci ove Faršeriote nazivaju Arvanitovlasima jer sa svojim stadima dolaze iz Albanije, a uz aromunski govore i [[albanski]] jezik. Od Kucovlaha su Faršerioti na distanci, pa među njima ne dolazi čak ni do bračnih veza.