Razlika između inačica stranice »Kosmos (satelit)«

Trenutačna izmjena od 12:40, 22. ožujka 2022.

Kosmos je bila serija sovjetskih i poslije ruskih umjetnih satelita raznih oznaka, namjene i programa. Prvi je lansiran 16. ožujka 1962. godine. Do danas je u toj seriji lansirano više od 2500 satelita. Pri nekim lansiranjima lansirano je više satelita odjednom. Obavili su vojne, tehnološke, znanstvene, medicinske i druge zadaće, pokuse i ispitivanja. Lansirani su s kozmodroma Bajkonura u Kazahstanu i Pljesecka u Rusiji. Do kraja 1980-ih također su lansirani s kozmodroma Kapustina Jara. Planira ih se lansirati i iz Amurske oblasti. Drugdje je ime Kosmos pridano uređajima koji su u drugim slučajevima po vlastitim programima imali vlastita imena, primjerice, pri ispitivanju i poleta u bespilotnoj inačici broda Sojuz raznih inačica, mjesečev obletni brod L1/Zond, prototipa mjesečeva orbitalna broda LOK, mjesečeva posadnog ekspedicijskog kompleksa L3, prijevoznog broda-modula TKS (Svemirski brod opskrbe), umanjenog prototipa orbitalnog zrakoplova-kozmoplana višerazinskog sustava Spiralj, jednoj neuspješnoj orbitalnoj postaji serije DOS (Saljut), a također i međuplanetnih postaja, kod kojih je otkazao pogonski blok zbog čega su ostali u niskoj orbiti.

Vanjske poveznice

(rus.) "Космос" навсегда. К 40-летию запуска первого спутника серии "Космос" - Прыгичев Т.В.
(rus.) Историческая серия «ТМ». СПУТНИКИ СЕРИИ «КОСМОС», МАРИНА МАРЧЕНКО
(rus.) 5 лет
(rus.) КА Космос на значках
(eng.) NASA Space Science Data Coordinated Archive
(eng.) The Space Review Dwayne A. Day: Cosmos unmasked: studying Soviet and Russian space history in the 21st century

Inačica od 17:25, 1. studenoga 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 12:40, 22. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kosmos (satelit)'''-->'''~~Kosmos''' je bila serija sovjetskih i poslije ruskih [[umjetni satelit\|umjetnih satelita]] raznih oznaka, namjene i programa. Prvi je lansiran 16. ožujka [[svemirski letovi u 1962.\|1962.]] godine. Do danas je u toj seriji lansirano više od 2500 satelita. Pri nekim lansiranjima lansirano je više satelita odjednom. Obavili su vojne, tehnološke, znanstvene, medicinske i druge zadaće, pokuse i ispitivanja. Lansirani su s [[kozmodrom Bajkonur\|kozmodroma Bajkonura]] u Kazahstanu i [[kozmodrom Pljeseck\|Pljesecka]] u Rusiji. Do kraja 1980-ih također su lansirani s [[kozmodrom Kapustin Jar\|kozmodroma Kapustina Jara]]. Planira ih se lansirati i iz [[Amurska oblast\|Amurske oblasti]].		Kosmos''' je bila serija sovjetskih i poslije ruskih [[umjetni satelit\|umjetnih satelita]] raznih oznaka, namjene i programa. Prvi je lansiran 16. ožujka [[svemirski letovi u 1962.\|1962.]] godine. Do danas je u toj seriji lansirano više od 2500 satelita. Pri nekim lansiranjima lansirano je više satelita odjednom. Obavili su vojne, tehnološke, znanstvene, medicinske i druge zadaće, pokuse i ispitivanja. Lansirani su s [[kozmodrom Bajkonur\|kozmodroma Bajkonura]] u Kazahstanu i [[kozmodrom Pljeseck\|Pljesecka]] u Rusiji. Do kraja 1980-ih također su lansirani s [[kozmodrom Kapustin Jar\|kozmodroma Kapustina Jara]]. Planira ih se lansirati i iz [[Amurska oblast\|Amurske oblasti]].
	Drugdje je ime Kosmos pridano uređajima koji su u drugim slučajevima po vlastitim programima imali vlastita imena, primjerice, pri ispitivanju i poleta u bespilotnoj inačici broda [[Sojuz (svemirski brod)\|Sojuz]] raznih inačica, mjesečev obletni brod [[Sojuz 7K-L1\|L1/Zond]], prototipa mjesečeva orbitalna broda [[Sojuz 7K-LOK\|LOK]], mjesečeva posadnog ekspedicijskog kompleksa [[L3 (svemirski brod)\|L3]], prijevoznog broda-modula [[TKS (svemirski brod)\|TKS]] (Svemirski brod opskrbe), umanjenog prototipa orbitalnog zrakoplova-kozmoplana višerazinskog sustava [[Spiralj]], jednoj neuspješnoj orbitalnoj postaji serije [[Saljut\|DOS (Saljut)]], a također i međuplanetnih postaja, kod kojih je otkazao pogonski blok zbog čega su ostali u niskoj orbiti.		Drugdje je ime Kosmos pridano uređajima koji su u drugim slučajevima po vlastitim programima imali vlastita imena, primjerice, pri ispitivanju i poleta u bespilotnoj inačici broda [[Sojuz (svemirski brod)\|Sojuz]] raznih inačica, mjesečev obletni brod [[Sojuz 7K-L1\|L1/Zond]], prototipa mjesečeva orbitalna broda [[Sojuz 7K-LOK\|LOK]], mjesečeva posadnog ekspedicijskog kompleksa [[L3 (svemirski brod)\|L3]], prijevoznog broda-modula [[TKS (svemirski brod)\|TKS]] (Svemirski brod opskrbe), umanjenog prototipa orbitalnog zrakoplova-kozmoplana višerazinskog sustava [[Spiralj]], jednoj neuspješnoj orbitalnoj postaji serije [[Saljut\|DOS (Saljut)]], a također i međuplanetnih postaja, kod kojih je otkazao pogonski blok zbog čega su ostali u niskoj orbiti.