Razlika između inačica stranice »Koprino«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Koprino''' (Giopino, Ke ope no) /Giopino, ili "people of Giopas",/ pleme iz grupe [[Koskimo]] Indijanaca, šire grupe [[Kwakiutl]] sa [[Quatsino Sound]]a na sjeverozapadu [[Kanada|kanadskog]] otoka [[Vancouver]]. Koprino Indijanci danas su nestali kao poseban narod. Potomaka možda imaju na agenciji Kwawkewlth među [[Quatsino]] Indijancima (Quatsino First Nation). Populacija je [[1881.]] iznosila 18. | |||
Kultura Koprino Indijanaca ista je kao i kod susjednih kwakiutl skupina. pripadnici plemićkih obitelji prakticirali su bušenje nosa kroz koji su provlačili šipčicu od kostiju ([http://www.old-picture.com/indians/Koprino-Indian-Man.htm vidi]). [[Piercing]] [[nos]]a osobito je poznat kod [[Nambikwara]] koji su za tu svrhu koristili ptičje pero ([http://www.socioambiental.org/pib/epi/verbetinho/comfoto/nambikwara.htm vidi]). | Kultura Koprino Indijanaca ista je kao i kod susjednih kwakiutl skupina. pripadnici plemićkih obitelji prakticirali su bušenje nosa kroz koji su provlačili šipčicu od kostiju ([http://www.old-picture.com/indians/Koprino-Indian-Man.htm vidi]). [[Piercing]] [[nos]]a osobito je poznat kod [[Nambikwara]] koji su za tu svrhu koristili ptičje pero ([http://www.socioambiental.org/pib/epi/verbetinho/comfoto/nambikwara.htm vidi]). | ||
Trenutačna izmjena od 12:29, 22. ožujka 2022.
Koprino (Giopino, Ke ope no) /Giopino, ili "people of Giopas",/ pleme iz grupe Koskimo Indijanaca, šire grupe Kwakiutl sa Quatsino Sounda na sjeverozapadu kanadskog otoka Vancouver. Koprino Indijanci danas su nestali kao poseban narod. Potomaka možda imaju na agenciji Kwawkewlth među Quatsino Indijancima (Quatsino First Nation). Populacija je 1881. iznosila 18. Kultura Koprino Indijanaca ista je kao i kod susjednih kwakiutl skupina. pripadnici plemićkih obitelji prakticirali su bušenje nosa kroz koji su provlačili šipčicu od kostiju (vidi). Piercing nosa osobito je poznat kod Nambikwara koji su za tu svrhu koristili ptičje pero (vidi).