Razlika između inačica stranice »Kolin«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Kolin''' je kvarterna sol [[Amonijak|amonijaka]], vitaminu-sličan esencijalan spoj. Najčešće je u ioniziranom obliku, te ima protuione poput klora, tartarata ili hidroksida. Otkrio ga je i izolirao Adolph Strecker iz jetre vola, i prvotno je imao naziv neurin. Kasnije je dobio naziv kolin (grč. χολή, ''kole -'' žuć) | |||
[[Datoteka:Choline-skeletal.svg|mini|259x259px|Struktura kolina]] | [[Datoteka:Choline-skeletal.svg|mini|259x259px|Struktura kolina]] | ||
Kolin i njegovi metaboliti služe kao intermedijeri u tri važna fiziološka puta : | Kolin i njegovi metaboliti služe kao intermedijeri u tri važna fiziološka puta : | ||
Trenutačna izmjena od 11:36, 22. ožujka 2022.
Kolin je kvarterna sol amonijaka, vitaminu-sličan esencijalan spoj. Najčešće je u ioniziranom obliku, te ima protuione poput klora, tartarata ili hidroksida. Otkrio ga je i izolirao Adolph Strecker iz jetre vola, i prvotno je imao naziv neurin. Kasnije je dobio naziv kolin (grč. χολή, kole - žuć)
Kolin i njegovi metaboliti služe kao intermedijeri u tri važna fiziološka puta :
- Strukturna uloga i signalizacija u sklopu stanične membrane (fosfatidilkolin)
- Neurotransmisija (sinteza acetilkolina)
- Izvor metilne skupine (prijenosnik) u putu sinteze S-adenozilmetionina
Izvori kolina mogu biti životinjski - jetra, riba, jaja; biljni - soja, brokula, bademi, kikiriki.
Važan je u neurološkom razvoju fetusa (neuralne cijevi), izgradnji membrana, putovima dugoročnog pamćenja (long-term memory).
Proglašen je kao jedan od neizbježnih nutrijenata jer ima važnu ulogu u višestrukim razvojnim i signalnim procesima u tijelu.