Razlika između inačica stranice »Koagulacija«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Koagulacija''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''coagulatio'': grušanje, sirenje) može značiti: | |||
* koagulacija je zgrušavanje (na primjer [[zgrušavanje krvi]]), nakupljanje, agregiranje, sjedinjavanje manjih [[čestica]] u veće nakupine, [[agregat]]e. | * koagulacija je zgrušavanje (na primjer [[zgrušavanje krvi]]), nakupljanje, agregiranje, sjedinjavanje manjih [[čestica]] u veće nakupine, [[agregat]]e. | ||
* [[koagulacija (kemija)]], u [[Kemija|kemiji]], je izdvajanje [[Koloidni sustav|koloidno]] [[Disperzija|dispergiranih]] [[kemijska tvar|kemijskih tvari]] iz [[Tekućine|kapljevite faze]] u obliku grudica, odnosno prijelaz koloidnoga sustava iz stanja [[sol (otopina)|sola]] u stanje [[gel]]a ([[koloid]]i ili [[koloidni sustav]]). | * [[koagulacija (kemija)]], u [[Kemija|kemiji]], je izdvajanje [[Koloidni sustav|koloidno]] [[Disperzija|dispergiranih]] [[kemijska tvar|kemijskih tvari]] iz [[Tekućine|kapljevite faze]] u obliku grudica, odnosno prijelaz koloidnoga sustava iz stanja [[sol (otopina)|sola]] u stanje [[gel]]a ([[koloid]]i ili [[koloidni sustav]]). | ||
Trenutačna izmjena od 11:22, 22. ožujka 2022.
Koagulacija (lat. coagulatio: grušanje, sirenje) može značiti:
- koagulacija je zgrušavanje (na primjer zgrušavanje krvi), nakupljanje, agregiranje, sjedinjavanje manjih čestica u veće nakupine, agregate.
- koagulacija (kemija), u kemiji, je izdvajanje koloidno dispergiranih kemijskih tvari iz kapljevite faze u obliku grudica, odnosno prijelaz koloidnoga sustava iz stanja sola u stanje gela (koloidi ili koloidni sustav).
- proces suprotan koagulaciji, to jest raspadanje većih agregata i prijelaz iz gela u sol, naziva se peptizacija. Koagulacija se postiže zagrijavanjem, dodatkom elektrolita ili koloida sa suprotnim električnim nabojem.
- koagulaciji je srodna flokulacija, u kojoj jednakim procesom umjesto grudica nastaju pahuljice i slične rahle nakupine. Flokulacija se može potaknuti dodatkom malih količina površinski aktivnih kemijskih tvari koje tek dijelom prekrivaju površinu kapljevite faze (flokulanti). Koagulacija i flokulacija tehnički su važni procesi, na primjer za pročišćavanje vode, bistrenje otpadnih voda, zgrušavanje mlijeka pri proizvodnji sira i maslaca, u proizvodnji lijekova, tinte, ljepila, u kozmetičkoj industriji, poljoprivredi i drugom. [1]
Izvori
|
Ovo je razdvojbena stranica. Ona pomaže u orijentaciji tako da popisuje sve stranice koje dijele isti naslov. Ako vas je poveznica iz nekog članka poslala ovamo, možda biste željeli vratiti se i ispraviti je da pokazuje izravno na željenu stranicu. |