Razlika između inačica stranice »Klasična filologija«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Klasična filologija'''-->'''Klasična filologija''' je [[Humanističke znanosti|humanistička znanstvena disciplina]] koja proučava [[jezik]], [[književnost]], [[povijest]], [[Filozofija|filozofiju]], [[umjetnost]] i druge aspekte [[Antička Grčka|grčkog]] i [[Antički Rim|rimskog]] svijeta tijekom perioda koji je poznat pod nazivom "[[antika]]" i koji je trajao od početaka grčke [[pismenost]]i do kraja 5. i početka 6. stoljeća nove ere.
Klasična filologija''' je [[Humanističke znanosti|humanistička znanstvena disciplina]] koja proučava [[jezik]], [[književnost]], [[povijest]], [[Filozofija|filozofiju]], [[umjetnost]] i druge aspekte [[Antička Grčka|grčkog]] i [[Antički Rim|rimskog]] svijeta tijekom perioda koji je poznat pod nazivom "[[antika]]" i koji je trajao od početaka grčke [[pismenost]]i do kraja 5. i početka 6. stoljeća nove ere.


Temeljne discipline u okviru klasične [[Filologija|filologije]] jesu:
Temeljne discipline u okviru klasične [[Filologija|filologije]] jesu:

Trenutačna izmjena od 10:36, 22. ožujka 2022.

Klasična filologija je humanistička znanstvena disciplina koja proučava jezik, književnost, povijest, filozofiju, umjetnost i druge aspekte grčkog i rimskog svijeta tijekom perioda koji je poznat pod nazivom "antika" i koji je trajao od početaka grčke pismenosti do kraja 5. i početka 6. stoljeća nove ere.

Temeljne discipline u okviru klasične filologije jesu:

S obzirom na to da je – kako zbog fragmentarne očuvanosti antičkih tekstova, tako i zbog velike različitosti antičkog društva u odnosu na kasnije povijesne periode – za ispravno razumevanje antičkih tekstova, u njihovoj cjelosti i u detaljima, nužno poznavanje svih aspekata antičkog života, to klasična filologija obuhvaća i sljedeće sporedne discipline:

  • epigrafija, koja proučava natpise koji su se očuvali iz razdoblja antike, bilo da su napisani na kamenu, metalu ili nekom drugom materijalu,

S obzirom na veliku vremensku i idejnu udaljenost antičke kulture od suvremenog čovjeka, te na zahtjeve za poznavanjem cjelokupne stvarnosti grčko-rimskog svijeta, kako se on razvijao u razdoblju od preko tisuću godina, Friedrich Nietzsche je, pomalo pesimisitički, primijetio: "Kad se osvrnem na razvitak jednog [klasičnog] filologa, mogu primijetiti sljedeće: 1. Mlad čovjek ne može nikako spoznati kakvi su Grci i Rimljani zapravo bili. 2. On čak ni ne zna da li je kadar za to da stekne spoznaju o njima" (Unzeitgemässe Betrachtungen).

Vanjske poveznice