Razlika između inačica stranice »Đuro Šarošac«

Trenutačna izmjena od 08:38, 22. ožujka 2022.

Đuro Šarošac (u mađ. dokumentima Sarosácz György) je hrvatski etnolog i muzeolog iz Mađarske, iz Mohača. Jedan je od najpoznatijih mađarskih etnologa. Ravnatelj je Muzeja "Kanizsai Dorottya" u Mohaču^[1], u kojem je radio preko 34 godine. Zahvaljujući njegovom terenskom radu, taj muzej danas posjeduje bogatih fundus narodnih rukotvorina te mnoštva nosača podataka u svezi sa tradicijskom kulturom mađarskih Hrvata, Srba i Slovenaca.

Budući da Hrvati u odnosu na te druge dvije mađarske manjine su znatno mnogobrojniji, najveći dio tog muzejskog fundusa se odnosi na njih.

Područje Šaroščevog znanstvenog interesa su Hrvati u Mađarskoj, a posebice bošnjački Hrvati, a bavi se i sakupljanjem narodnog blaga ^[2] ^[3].

Pisao je i za tradicionalni godišnjak Hrvatske državne samouprave iz Budimpešte Hrvatski kalendar.

Djela

(izbor)

Magyarország délszláv nemzetiségei. In. Népi Kultúra – Népi Társadalom, 7. k. Bp., 1973. 369–390.
Narodna riznica Hrvata u Mađarskoj , 1991.
Tisućustogodišnje veze Hrvata i Mađara = Ezerszázéves Horvát - Magyar kapcsolatok , 1999.
Narodna umjetnost Hrvata u Mađarskoj = Magyarorszagi Horvat Nepmuveszet, 2001.
Slaveni na prostoru gdje danas obitavaju bošnjački Hrvati , 2008.
Slaveni u Baranji prije dolaska Mađara i za vrijeme Arpadovića (Honfoglalás előtti és Árpád-kori szlávok Baranyában), 2009.

Izvori

Radio Croatica Znanstveni skup o bošnjačkim Hrvatima u Kukinju, 22. studenog 2008.
Etnografija Hrvata u Mađarskoj

Preusmjeri Predložak:PDF

Hrv. glasnik br. 5/2009. Pečuh, 29. siječnja 2009.
(mađ.) Honismeret dr Gábriel András: Bosnyákok Baranyában

↑ Vjesnik Tisućustogodišnje veze Hrvata i Mađara, 2. listopada 1999.
↑ Hrv. glasnik br.49/2008. Od dvora do dvora, 4. prosinca 2008.
↑ Hrv. glasnik br.49/2008. O sakupljačkom radu Nikole Tordinca, 4. prosinca 2008.

Nedovršeni članak Đuro Šarošac koji govori o znanstveniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

[1] Vjesnik Tisućustogodišnje veze Hrvata i Mađara, 2. listopada 1999.

[2] Hrv. glasnik br.49/2008. Od dvora do dvora, 4. prosinca 2008.

[3] Hrv. glasnik br.49/2008. O sakupljačkom radu Nikole Tordinca, 4. prosinca 2008.

[1]

[2]

[3]

Inačica od 05:55, 5. rujna 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 08:38, 22. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Đuro Šarošac'''-->'''~~Đuro Šarošac''' (u mađ. dokumentima ''Sarosácz György'') je [[Hrvati u Mađarskoj\|hrvatski]] [[etnolog]] i [[muzeolog]] iz [[Mađarska\|Mađarske]], iz [[Mohač]]a. Jedan je od najpoznatijih mađarskih etnologa. Ravnatelj je Muzeja "Kanizsai Dorottya" u Mohaču<ref>[http://www.vjesnik.com/html/1999/10/02/ Vjesnik] Tisućustogodišnje veze Hrvata i Mađara, 2. listopada 1999.</ref>, u kojem je radio preko 34 godine. Zahvaljujući njegovom terenskom radu, taj muzej danas posjeduje bogatih fundus narodnih rukotvorina te mnoštva nosača podataka u svezi sa tradicijskom kulturom mađarskih Hrvata, Srba i Slovenaca.		Đuro Šarošac''' (u mađ. dokumentima ''Sarosácz György'') je [[Hrvati u Mađarskoj\|hrvatski]] [[etnolog]] i [[muzeolog]] iz [[Mađarska\|Mađarske]], iz [[Mohač]]a. Jedan je od najpoznatijih mađarskih etnologa. Ravnatelj je Muzeja "Kanizsai Dorottya" u Mohaču<ref>[http://www.vjesnik.com/html/1999/10/02/ Vjesnik] Tisućustogodišnje veze Hrvata i Mađara, 2. listopada 1999.</ref>, u kojem je radio preko 34 godine. Zahvaljujući njegovom terenskom radu, taj muzej danas posjeduje bogatih fundus narodnih rukotvorina te mnoštva nosača podataka u svezi sa tradicijskom kulturom mađarskih Hrvata, Srba i Slovenaca.

	Budući da Hrvati u odnosu na te druge dvije mađarske manjine su znatno mnogobrojniji, najveći dio tog muzejskog fundusa se odnosi na njih.		Budući da Hrvati u odnosu na te druge dvije mađarske manjine su znatno mnogobrojniji, najveći dio tog muzejskog fundusa se odnosi na njih.