Razlika između inačica stranice »Čovjekov let«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Čovjekov let'''-->'''Čovjekov let''' je bio problem na kojem je [[Leonardo da Vinci]] radio intenzivno punih 25 godina. Kao i kod drugih studija, kretao je od razumnih pretpostavki: " Iako je čovjek sa svojim duhovnim sposobnostima otkrio velik broj pronalazaka ... nikad neće otkriti pronalazak koji može nadmašiti prirodu po ljepoti, jednostavnosti i neposrednosti, u čijem stvaranju ne nedostaje ništa i ništa nije prekomjerno."
Čovjekov let''' je bio problem na kojem je [[Leonardo da Vinci]] radio intenzivno punih 25 godina. Kao i kod drugih studija, kretao je od razumnih pretpostavki: " Iako je čovjek sa svojim duhovnim sposobnostima otkrio velik broj pronalazaka ... nikad neće otkriti pronalazak koji može nadmašiti prirodu po ljepoti, jednostavnosti i neposrednosti, u čijem stvaranju ne nedostaje ništa i ništa nije prekomjerno."


Na žalost nije mu uspjelo otkriti tajnu pogonske snage pri letu, tako da se čini da su njegova promatranja i njegova raznolika nastojanja u proučavanju ptičjeg leta ostala bez učinka. Glavnina njegovih nacrta se bavi izumima o letu s pomičnim krilima u kojima čovjek, koji leži na jednoj dasci okrenut licem prema dolje, treba pomicati krila.
Na žalost nije mu uspjelo otkriti tajnu pogonske snage pri letu, tako da se čini da su njegova promatranja i njegova raznolika nastojanja u proučavanju ptičjeg leta ostala bez učinka. Glavnina njegovih nacrta se bavi izumima o letu s pomičnim krilima u kojima čovjek, koji leži na jednoj dasci okrenut licem prema dolje, treba pomicati krila.

Trenutačna izmjena od 08:21, 22. ožujka 2022.

Čovjekov let je bio problem na kojem je Leonardo da Vinci radio intenzivno punih 25 godina. Kao i kod drugih studija, kretao je od razumnih pretpostavki: " Iako je čovjek sa svojim duhovnim sposobnostima otkrio velik broj pronalazaka ... nikad neće otkriti pronalazak koji može nadmašiti prirodu po ljepoti, jednostavnosti i neposrednosti, u čijem stvaranju ne nedostaje ništa i ništa nije prekomjerno."

Na žalost nije mu uspjelo otkriti tajnu pogonske snage pri letu, tako da se čini da su njegova promatranja i njegova raznolika nastojanja u proučavanju ptičjeg leta ostala bez učinka. Glavnina njegovih nacrta se bavi izumima o letu s pomičnim krilima u kojima čovjek, koji leži na jednoj dasci okrenut licem prema dolje, treba pomicati krila.

Ponekad ga je njegova revnost vodila do čudnovatih ekstrema - naprava s nekoliko dašcica postavljenih u obliku ptičjih krila, s trupom forme ljuske spada vjerojatno u fantastičan izum. Medutim, padobran piramidalnog oblika se potvrdio u praksi, vjerojatno je Leonardo bio prvi pronalazač koji je otkrio jedan takav pronalazak. Izum propelera oblika vijka budi još i danas kod inženjera zračnog prijevoza velik interes. Leonardo, izgleda, nije davao tome velik značaj, čak se i pretpostavlja da je tu konstrukciju preuzeo od zvrka, igračke koja je tada već bila poznata. Mnogi znanstvenici smatraju ovaj pronalazak prvim helikopterom i pretečom propelera.