More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bmz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Okomatadi''', jedna, prema [[Alain Gheerbrant]]u, od najdivljijih grupa [[Guaharibo|Guahariba]], jezična porodica [[Chirianan]], naseljeni sredinom 20 stoljeća uz rijeku [[Uraricuera]], [[Brazil]]. Gheerbrant koji ih je posjetio u svojoj ekspediciji među [[Wai-Wai]] Guaharibo Indijance (1948-1950), daje nam oskudne ali vrijedne podatke o njima. Kasniji autori ove ljude više ne spominju. | |||
Okomatadi su živjeli u malenim kolibicama prekrivenih lišćem. [[Lov]] ([[luk i strijela]]), i uzgoj [[banana]], [[duhan]]a, [[šečerna trska|šećerne trske]], i drugoga, te vjerojatno i [[ribolov]] tipičan je kulturama domorodaca tropske kišne šume. | Okomatadi su živjeli u malenim kolibicama prekrivenih lišćem. [[Lov]] ([[luk i strijela]]), i uzgoj [[banana]], [[duhan]]a, [[šečerna trska|šećerne trske]], i drugoga, te vjerojatno i [[ribolov]] tipičan je kulturama domorodaca tropske kišne šume. |
Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 16:10
Okomatadi, jedna, prema Alain Gheerbrantu, od najdivljijih grupa Guahariba, jezična porodica Chirianan, naseljeni sredinom 20 stoljeća uz rijeku Uraricuera, Brazil. Gheerbrant koji ih je posjetio u svojoj ekspediciji među Wai-Wai Guaharibo Indijance (1948-1950), daje nam oskudne ali vrijedne podatke o njima. Kasniji autori ove ljude više ne spominju.
Okomatadi su živjeli u malenim kolibicama prekrivenih lišćem. Lov (luk i strijela), i uzgoj banana, duhana, šećerne trske, i drugoga, te vjerojatno i ribolov tipičan je kulturama domorodaca tropske kišne šume.
U lovu Okomatadi hvataju ptice, tapire, divlje svinje (vjerojatno queixada), a sakupljaju i insekte. Sakupljanje meda, omiljene indijanske prirodne poslastice, također je imalo značajnu ulogu. Od kuhanih i procijeđenih banane izrađuju neku vrstu pića. Viseće mreže (hamak, hammock) služe im umjesto kreveta, a postavljaju se razapinjanjem između dviju greda.
Jedina igra koju je Gheerbant zapisao, i za koju kaže da je jedina, je 'majmunska igra'. Ona traje cijelu noć a takt se daje udaranjem petama, glazbenih instrumenata nemaju. 'Majmunsku igru' igraju i muškarci i žene, i prema njihovom iskazu izvode je u čast velikog majmuna, koji je bio njihov predak. Ženska nošnja su suknjice od palmina lišća.
Literatura
- Alain Gheerbrant, L'expédition Orénoque-Amazone 1948-1950