OPAC: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 15:22

OPAC (engl. Online Public Access Catalogue), računalni knjižnični katalog namijenjen javnosti. Korisnicima je dostupan s bilo kojeg računala koje je umreženo. Do katalog se pristupa jednostavnim grafičkim sučeljem i za naći tražene podatke korisniku ne treba posrednik. Od sedamdesetih godina 20. stoljeća knjižnice su prenosile svoje kataloge s listića u računalne podatkovne baze. Tad su nastali prvi OPAC-i. '80-ih su već dostupni preko web sučelja zbog čega ih se danas katkad naziva WebPAC. Pored brže pretraživosti i izostanka posrednika, razlikuju se i sadržajem od kataloga na listićima. Više je pretraživih elemenata, bilo po mogućnosti izravne posudbe, bilo po rezervaciji jedinice građe. Sve je češća pojava kod suvremenih OPAC-a da korisnicima omogućuju pored bibliografskog zapisa dobiti i cjeloviti tekst djela koje je tražio.^[1] Zbog toga što katalogizatori i krajnji korisnici diljem svijeta upotrebljavaju online kataloge, još je više narasla potreba za međunarodnim kataložnim načelima.

Izvori

↑ Hrvatska enciklopedija OPAC, Zagreb: LZMK (pristupljeno 2. rujna 2018.)

[1] Hrvatska enciklopedija OPAC, Zagreb: LZMK (pristupljeno 2. rujna 2018.)

[1]

Inačica od 1. studeni 2021. u 11:37 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 15:22 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits m bmz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''OPAC'''-->'''~~OPAC''' (engl. ''Online Public Access Catalogue''), računalni [[knjižnični katalog\|knjižnični]] [[katalogizacija\|katalog]] namijenjen javnosti. Korisnicima je dostupan s bilo kojeg računala koje je umreženo. Do katalog se pristupa jednostavnim [[grafičko sučelje\|grafičkim sučeljem]] i za naći tražene podatke korisniku ne treba posrednik. Od sedamdesetih godina 20. stoljeća knjižnice su prenosile svoje kataloge s listića u računalne [[Bibliografska baza podataka\|podatkovne baze]]. Tad su nastali prvi OPAC-i. '80-ih su već dostupni preko web sučelja zbog čega ih se danas katkad naziva WebPAC. Pored brže [[pretraga\|pretraživosti]] i izostanka posrednika, razlikuju se i sadržajem od kataloga na listićima. Više je pretraživih elemenata, bilo po mogućnosti izravne posudbe, bilo po rezervaciji jedinice građe. Sve je češća pojava kod suvremenih OPAC-a da korisnicima omogućuju pored [[bibliografski zapis\|bibliografskog zapisa]] dobiti i cjeloviti tekst djela koje je tražio.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=45194 Hrvatska enciklopedija] ''OPAC'', Zagreb: LZMK (pristupljeno 2. rujna 2018.)</ref>		OPAC''' (engl. ''Online Public Access Catalogue''), računalni [[knjižnični katalog\|knjižnični]] [[katalogizacija\|katalog]] namijenjen javnosti. Korisnicima je dostupan s bilo kojeg računala koje je umreženo. Do katalog se pristupa jednostavnim [[grafičko sučelje\|grafičkim sučeljem]] i za naći tražene podatke korisniku ne treba posrednik. Od sedamdesetih godina 20. stoljeća knjižnice su prenosile svoje kataloge s listića u računalne [[Bibliografska baza podataka\|podatkovne baze]]. Tad su nastali prvi OPAC-i. '80-ih su već dostupni preko web sučelja zbog čega ih se danas katkad naziva WebPAC. Pored brže [[pretraga\|pretraživosti]] i izostanka posrednika, razlikuju se i sadržajem od kataloga na listićima. Više je pretraživih elemenata, bilo po mogućnosti izravne posudbe, bilo po rezervaciji jedinice građe. Sve je češća pojava kod suvremenih OPAC-a da korisnicima omogućuju pored [[bibliografski zapis\|bibliografskog zapisa]] dobiti i cjeloviti tekst djela koje je tražio.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=45194 Hrvatska enciklopedija] ''OPAC'', Zagreb: LZMK (pristupljeno 2. rujna 2018.)</ref>
	Zbog toga što [[Kataloška jedinica i dvostruka kataloška jedinica\|katalogizatori]] i krajnji korisnici diljem svijeta upotrebljavaju online kataloge, još je više narasla potreba za međunarodnim kataložnim načelima.		Zbog toga što [[Kataloška jedinica i dvostruka kataloška jedinica\|katalogizatori]] i krajnji korisnici diljem svijeta upotrebljavaju online kataloge, još je više narasla potreba za međunarodnim kataložnim načelima.