Razlika između inačica stranice »Nova stvarnost«

Trenutačna izmjena od 14:53, 20. ožujka 2022.

Nova stvarnost ili nova objektivnost (njemački Neue Sachlichkeit) naziv je za slikarski smjer koji se pojavio oko 1922. godine u njemačkoj Weimarskoj Republici, kao rekacija, ali i nastavak ekspresionizma. Naziv je prvi koristio kritičar Gustav Friedrich Hartlaub poslije ekspresionističke retrospektivne izložbe u Mannheimu 1925. godine^[1]. Nova stvarnost se nalazi između ekspresionizma iz kojeg se razvila i magičnog realizma, a razvija se usporedo s dadaizmom i nadrealizmom, a imala je i veliki utjecaj na socijalistički realizam. Razvoj ovog smjera je prekinut pojavom nacizma.

Nova stvarnost imala je i utjecaj na film, arhitekturu, dizajn svakodnevnih predmeta, te književnost. Odlike nove stvarnosti su naglašavanje čistih formi, funkcionalnost bez suvišnih kićastih ukrasa. Umjetnici nove stvarnosti su odbacivali subjektivnost i romantičarsku žudnju prvih ekspresionista, te su u uduhu Weimarskih intelektualaca pozivali na borbu uz opću suradnju, angažiranost i odbacivanje romantičarskog idealizma. U slikarstvu su inzistirali na preciznom i gotovo fotografski vjernom, verističkom reproduciranju predmeta oštro ocrtanih kontura te zatvorenih ploha boje, iznoseći motive tragičnih posljedica Prvog svjetskog rata koji je na razne načine unesrećio i obogaljio veliki broj ljudi, učinivši ih nesposobnima za normalan život^[2].

Otto Dix (1891.-1867.) i George Grosz (1893.-1959.) su bili izrazito satirični, podrugljivi i žestoko kritični prema ondašnjem etabliranom buržoarskom društvu koje se, stavljeno pod verističko povećalo, pokazuje u svom pravom licu, kao ružna i zla karikaturalna groteska^[2].

Ostali značajniji predstavnici nove stvarnosti su: Otto Griebel, Wilhelm Schmid, Georg Scholz, Gustav Wunderwald, Alexander Kanoldt, Georg Schrimpf, Anita Rée, Carl Grossberg i dr.

Alexander Kanoldt
Georg Schrimpf
Anita Rée
Carl Grossberg

Izvori

↑ Dennis Crockett, German Post-Expressionism: the art of the Great Disorder 1918-1924, 1999., University Park, Pa.: Pennsylvania State University Press, str. 1.
↑ ^2,0 ^2,1 Antun Karaman, Opća povijest umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2004., str. 243.

Vanjske poveznice

Definicija na Tate modern (engl.)
Neue Sachlichkeit galerija slika
Ten Dreams Galleries - The Artists of Neue Sachlichkeit (engl.)

[1] Dennis Crockett, German Post-Expressionism: the art of the Great Disorder 1918-1924, 1999., University Park, Pa.: Pennsylvania State University Press, str. 1.

[Karaman-2] 2,0 ^2,1 Antun Karaman, Opća povijest umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2004., str. 243.

[1]

[2]

Inačica od 04:42, 5. kolovoza 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 14:53, 20. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bmz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Nova stvarnost'''-->'''~~Nova stvarnost''' ili '''nova objektivnost''' ([[njemački]] ''Neue Sachlichkeit'') naziv je za [[slikarstvo\|slikarski]] smjer koji se pojavio oko [[1922.]] godine u [[Njemačka\|njemačkoj]] [[Weimarska Republika\|Weimarskoj Republici]], kao rekacija, ali i nastavak [[ekspresionizam\|ekspresionizma]].		Nova stvarnost''' ili '''nova objektivnost''' ([[njemački]] ''Neue Sachlichkeit'') naziv je za [[slikarstvo\|slikarski]] smjer koji se pojavio oko [[1922.]] godine u [[Njemačka\|njemačkoj]] [[Weimarska Republika\|Weimarskoj Republici]], kao rekacija, ali i nastavak [[ekspresionizam\|ekspresionizma]].
	Naziv je prvi koristio kritičar Gustav Friedrich Hartlaub poslije ekspresionističke retrospektivne izložbe u [[Mannheim]]u [[1925.]] godine<ref>Dennis Crockett, ''German Post-Expressionism: the art of the Great Disorder 1918-1924'', 1999., University Park, Pa.: Pennsylvania State University Press, str. 1.</ref>. Nova stvarnost se nalazi između [[ekspresionizam\|ekspresionizma]] iz kojeg se razvila i [[magični realizam\|magičnog realizma]], a razvija se usporedo s [[Dadaizam\|dadaizmom]] i [[Nadrealizam\|nadrealizmom]], a imala je i veliki utjecaj na [[socijalistički realizam]]. Razvoj ovog smjera je prekinut pojavom [[Nacizam\|nacizma]].		Naziv je prvi koristio kritičar Gustav Friedrich Hartlaub poslije ekspresionističke retrospektivne izložbe u [[Mannheim]]u [[1925.]] godine<ref>Dennis Crockett, ''German Post-Expressionism: the art of the Great Disorder 1918-1924'', 1999., University Park, Pa.: Pennsylvania State University Press, str. 1.</ref>. Nova stvarnost se nalazi između [[ekspresionizam\|ekspresionizma]] iz kojeg se razvila i [[magični realizam\|magičnog realizma]], a razvija se usporedo s [[Dadaizam\|dadaizmom]] i [[Nadrealizam\|nadrealizmom]], a imala je i veliki utjecaj na [[socijalistički realizam]]. Razvoj ovog smjera je prekinut pojavom [[Nacizam\|nacizma]].