Razlika između inačica stranice »Nitridi«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bmz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Nitridi''' (prema novolatinskome; nitrogenium: dušik), spojevi [[metal]]a (rjeđe [[nemetal]]a) s dušikom. Mogu se dobiti izravnom sintezom elemenata, zagrijavanjem metala u amonijaku ili termičkim raspadom amida. S obzirom na kemijsku vezu između dušika i metala razlikuju se nitridi solne naravi (npr. Li<sub>3</sub>N), kovalentni nitridi (npr. BN, Si<sub>3</sub>N<sub>4</sub>) i metalni nitrid (npr. CrN). Većinom su vrlo tvrdi, krti, teško taljivi i postojani na visokim temperaturama. Neki nitridi (Li<sub>3</sub>N, Mg<sub>3</sub>N<sub>2</sub>, Ca<sub>3</sub>N<sub>2</sub>, AlN) reagiraju s vodom pri čem se razvija [[amonijak]], drugi, većinom nitridi teških metala, prema vodi su otporni. | |||
===Izvor=== | ===Izvor=== | ||
Trenutačna izmjena od 10:04, 20. ožujka 2022.
Nitridi (prema novolatinskome; nitrogenium: dušik), spojevi metala (rjeđe nemetala) s dušikom. Mogu se dobiti izravnom sintezom elemenata, zagrijavanjem metala u amonijaku ili termičkim raspadom amida. S obzirom na kemijsku vezu između dušika i metala razlikuju se nitridi solne naravi (npr. Li3N), kovalentni nitridi (npr. BN, Si3N4) i metalni nitrid (npr. CrN). Većinom su vrlo tvrdi, krti, teško taljivi i postojani na visokim temperaturama. Neki nitridi (Li3N, Mg3N2, Ca3N2, AlN) reagiraju s vodom pri čem se razvija amonijak, drugi, većinom nitridi teških metala, prema vodi su otporni.
Izvor
Hrvatska enciklopedija, Broj 7 (Mal-Nj), str. 708. Za izdavača:Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-29-0 (cjelina) i 953-6036-32-0