Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Nikola Zvonimir Bjelovučić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bmz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Nikola Zvonimir Bjelovučić'''-->'''Nikola Zvonimir Bjelovučić''' ([[Janjina]], [[11. rujna]] [[1882.]] - [[Janjina]], [[23. studenog]] [[1952.]]), hrvatski [[etnograf]] i [[povjesničar]]. Školovao se u Dubrovniku, [[Beč]]u i [[Prag]]u.<ref>[http://www.janjina.hr/osobe.php?broj=4 www.janjina.hr], "NIKOLA ZVONIMIR BJELOVUČIĆ"</ref> Godine [[1907.]] doktorirao je pravo u [[Zagreb]]u, a sudac je bio u [[Dubrovnik]]u, [[Trst]]u i [[Podgorica|Podgorici]]. Također je apsolvirao povijest na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Odvjetnički ured imao je u Trstu, [[Metković]]u i Dubrovniku. U političkom životu bio je pristaša [[HSS|HSS-a]].<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/52204/ proleksis.lzmk.hr], "Bjelovučić, Nikola Zvonimir", objavljeno u rujnu 2013., pristupljeno 11. siječnja 2014.</ref> Osnivač je i urednik tjednika ''[[Hrvatska riječ|Hrvatske riječi]]'' pokrenutog [[1925.]] godine. Značajno je njegovo proučavanje povijesti [[Pelješac|Pelješca]] i [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]]. Bio je suradnik ''[[Narodni list|Narodnog lista]]'' iz [[Zadar|Zadra]], [[Crvena Hrvatska (časopis)|''Crvene Hrvatske'']] iz Dubrovnika i još mnogih časopisa. Njegove pripovijesti i povijesno-političke rasprave objavljivane su pri [[HAZU]] (ondašnja [[JAZU]]).
Nikola Zvonimir Bjelovučić''' ([[Janjina]], [[11. rujna]] [[1882.]] - [[Janjina]], [[23. studenog]] [[1952.]]), hrvatski [[etnograf]] i [[povjesničar]]. Školovao se u Dubrovniku, [[Beč]]u i [[Prag]]u.<ref>[http://www.janjina.hr/osobe.php?broj=4 www.janjina.hr], "NIKOLA ZVONIMIR BJELOVUČIĆ"</ref> Godine [[1907.]] doktorirao je pravo u [[Zagreb]]u, a sudac je bio u [[Dubrovnik]]u, [[Trst]]u i [[Podgorica|Podgorici]]. Također je apsolvirao povijest na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Odvjetnički ured imao je u Trstu, [[Metković]]u i Dubrovniku. U političkom životu bio je pristaša [[HSS|HSS-a]].<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/52204/ proleksis.lzmk.hr], "Bjelovučić, Nikola Zvonimir", objavljeno u rujnu 2013., pristupljeno 11. siječnja 2014.</ref> Osnivač je i urednik tjednika ''[[Hrvatska riječ|Hrvatske riječi]]'' pokrenutog [[1925.]] godine. Značajno je njegovo proučavanje povijesti [[Pelješac|Pelješca]] i [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]]. Bio je suradnik ''[[Narodni list|Narodnog lista]]'' iz [[Zadar|Zadra]], [[Crvena Hrvatska (časopis)|''Crvene Hrvatske'']] iz Dubrovnika i još mnogih časopisa. Njegove pripovijesti i povijesno-političke rasprave objavljivane su pri [[HAZU]] (ondašnja [[JAZU]]).


[[Hrvatski biografski leksikon]] navodi kako: "U historiografskim radovima nije uvijek pouzdan. Služio se domišljanjem pa i krivim datiranjem radi zaključaka, npr. o prošlosti Pelješca, koje je znao prilagođivati svojim političkim ambicijama."<ref>
[[Hrvatski biografski leksikon]] navodi kako: "U historiografskim radovima nije uvijek pouzdan. Služio se domišljanjem pa i krivim datiranjem radi zaključaka, npr. o prošlosti Pelješca, koje je znao prilagođivati svojim političkim ambicijama."<ref>

Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 09:52

Nikola Zvonimir Bjelovučić (Janjina, 11. rujna 1882. - Janjina, 23. studenog 1952.), hrvatski etnograf i povjesničar. Školovao se u Dubrovniku, Beču i Pragu.[1] Godine 1907. doktorirao je pravo u Zagrebu, a sudac je bio u Dubrovniku, Trstu i Podgorici. Također je apsolvirao povijest na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Odvjetnički ured imao je u Trstu, Metkoviću i Dubrovniku. U političkom životu bio je pristaša HSS-a.[2] Osnivač je i urednik tjednika Hrvatske riječi pokrenutog 1925. godine. Značajno je njegovo proučavanje povijesti Pelješca i Dubrovačke Republike. Bio je suradnik Narodnog lista iz Zadra, Crvene Hrvatske iz Dubrovnika i još mnogih časopisa. Njegove pripovijesti i povijesno-političke rasprave objavljivane su pri HAZU (ondašnja JAZU).

Hrvatski biografski leksikon navodi kako: "U historiografskim radovima nije uvijek pouzdan. Služio se domišljanjem pa i krivim datiranjem radi zaključaka, npr. o prošlosti Pelješca, koje je znao prilagođivati svojim političkim ambicijama."[3]

Djela

Izvori

  1. www.janjina.hr, "NIKOLA ZVONIMIR BJELOVUČIĆ"
  2. proleksis.lzmk.hr, "Bjelovučić, Nikola Zvonimir", objavljeno u rujnu 2013., pristupljeno 11. siječnja 2014.
  3. Glavina, Franjo, Nikola Zvonimir Bjelovučić, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2055 
  4. [https://docs.google.com/file/d/0B3ma9plMXxAEcFpZNEFoTld5aU0/edit Nikola Zvonimir Bjelovučić - Poluostrvo Rat (Pelješac)