More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bmz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Nikola Kostelac''' se rodio u [[Zagreb]]u [[1920.]] godine. U svojoj mladosti se školovao za arhitekta, međutim najpoznatiji je po svom stvaralaštvu na području animacije, [[karikatura|karikature]] i [[strip]]a. Član je i jedan od začetnika [[Zagrebačka škola crtanog filma|Zagrebačke škole crtanog filma]] i uvelike je pridonio afirmaciji reducirane animacije zahvaljujući kojoj se proslavio i ušao u svijetsku povijest [[film]]skog stvaralaštva.<ref>[http://www.zagrebfilm.hr/katalog_autori_detail.asp?sif=328 Nikola Kostelac na zagrebfilm.hr] </ref> | |||
Prvi autorski film ''Crvenkapica'' radi s [[Aleksandar Marks|Aleksandrom Marksom]], koji je bio prvi domaći film u boji. Iako će [[Dušan Vukotić]] i [[Vatroslav Mimica]] ostati zapamćeni kao vodeći inovatori čiji je rukopis obilježio smjer Zagrebačke škole [[crtani film|crtanog filma]], činjenica je da je Kostelac utro put stilizaciji, ekspresivnosti, dotjeranosti i tematskoj zrelosti njihovih umjetničkih trijumfa koji su uslijedili nakon toga. Najpoznatiji je po filmovima ''Na livadi'', ''Susret u snu'', a posebno po filmu ''Premijera''.<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac292.nsf/AllWebDocs/Feljtonhrvatskifilmskiredatelji Hrvatski redatelji na stranicama Matice hrvatske]</ref> | Prvi autorski film ''Crvenkapica'' radi s [[Aleksandar Marks|Aleksandrom Marksom]], koji je bio prvi domaći film u boji. Iako će [[Dušan Vukotić]] i [[Vatroslav Mimica]] ostati zapamćeni kao vodeći inovatori čiji je rukopis obilježio smjer Zagrebačke škole [[crtani film|crtanog filma]], činjenica je da je Kostelac utro put stilizaciji, ekspresivnosti, dotjeranosti i tematskoj zrelosti njihovih umjetničkih trijumfa koji su uslijedili nakon toga. Najpoznatiji je po filmovima ''Na livadi'', ''Susret u snu'', a posebno po filmu ''Premijera''.<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac292.nsf/AllWebDocs/Feljtonhrvatskifilmskiredatelji Hrvatski redatelji na stranicama Matice hrvatske]</ref> | ||
Nakon niza autorskih filmova, Kostelac se vraća namjenskom, [[reklama|reklamnom]] filmu, od kojeg je i započeo svoju karijeru i u kojem je zapravo i pronašao svoj [[stil]]. Tijekom života obnašao je dužnost direktora Studija za crtani film [[Zagreb film]]a i direktora Studija za naručeni film Zagreb filma. | Nakon niza autorskih filmova, Kostelac se vraća namjenskom, [[reklama|reklamnom]] filmu, od kojeg je i započeo svoju karijeru i u kojem je zapravo i pronašao svoj [[stil]]. Tijekom života obnašao je dužnost direktora Studija za crtani film [[Zagreb film]]a i direktora Studija za naručeni film Zagreb filma. |
Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 09:44
Nikola Kostelac se rodio u Zagrebu 1920. godine. U svojoj mladosti se školovao za arhitekta, međutim najpoznatiji je po svom stvaralaštvu na području animacije, karikature i stripa. Član je i jedan od začetnika Zagrebačke škole crtanog filma i uvelike je pridonio afirmaciji reducirane animacije zahvaljujući kojoj se proslavio i ušao u svijetsku povijest filmskog stvaralaštva.[1] Prvi autorski film Crvenkapica radi s Aleksandrom Marksom, koji je bio prvi domaći film u boji. Iako će Dušan Vukotić i Vatroslav Mimica ostati zapamćeni kao vodeći inovatori čiji je rukopis obilježio smjer Zagrebačke škole crtanog filma, činjenica je da je Kostelac utro put stilizaciji, ekspresivnosti, dotjeranosti i tematskoj zrelosti njihovih umjetničkih trijumfa koji su uslijedili nakon toga. Najpoznatiji je po filmovima Na livadi, Susret u snu, a posebno po filmu Premijera.[2] Nakon niza autorskih filmova, Kostelac se vraća namjenskom, reklamnom filmu, od kojeg je i započeo svoju karijeru i u kojem je zapravo i pronašao svoj stil. Tijekom života obnašao je dužnost direktora Studija za crtani film Zagreb filma i direktora Studija za naručeni film Zagreb filma. Preminuo je u Zagrebu 1999. godine.
Djela
- "Crvenkapica" 1955.
- "Fotokemika - samo trenutak" 1956.
- "Na livadi" 1957.
- "Premijera" 1957.
- "Susret u snu" 1957.
- "Nocturno" 1958.
- "Djevojka za sve" 1959.
- "Ludo srce" 1959.
- "Ring" 1959.
- "Zbog jednog tanjura" 1959.
- "Slučaj How-hoo-hee-ja ( serija slučajeva )" 1960.
- "Slučaj kokoške koja nije mogla snijeti jaje ( serija slučajeva )" 1960.
- "Slučaj mladog klokana ( serija slučajeva )" 1960.
- "Slučaj soprano tube ( serija slučajeva )" 1960.
- "Cupido" 1961.
- "Slučaj budalaste zemne vjeverice ( serija slučajeva )" 1961.
- "Slučaj uplašenog matadora serija slučajeva )" 1961.
- "Krađa u luci ( serija Inspektor Maska)" 1962.
- "Otmica Miss Univerzum (serija Inspektor Maska )" 1963.[3]
Izvori
Literatura:
- Filmska enciklopedija I. i II, Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža, gl. urednik dr. Ante Peterlić, Zagreb, 1986. i 1990.
- Zagrebački krug crtanog filma I (Građa za povijest hrvatske kulture), pedeset godina crtanog filma u Hrvatskoj, almanah 1922.-1972., uredio: Zlatko Sudović, Zagreb 1978.