Razlika između inačica stranice »Nevenka Košutić Brozović«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bmz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Nevenka Košutić Brozović''' ([[Zagreb]], [[13. siječnja]] [[1929.]] {{--}} [[Zagreb]], [[2. listopada]] [[2013.]]) je hrvatska [[povijest umjetnosti|povjesničarka književnosti]], ugledna komparatistica, dugogodišnja profesorica svjetske književnosti na [[FFZD|Filozofskom fakultetu]] u Zadru. | |||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Trenutačna izmjena od 08:37, 20. ožujka 2022.
Nevenka Košutić Brozović (Zagreb, 13. siječnja 1929. − Zagreb, 2. listopada 2013.) je hrvatska povjesničarka književnosti, ugledna komparatistica, dugogodišnja profesorica svjetske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru.
Životopis
Rodila se je 1929. u Zagrebu. Iz poznate je obitelji: teta joj je bila hrvatska književnica Sida Košutić, sestra političara Augusta Košutića. Nevenka Košutić je polazila njemačku osnovnu školu u Zagrebu, zbog čega je njemački jezik u ranoj mladosti dobro svladala, a poslije i niz inih jezika. U rodnom Zagrebu maturirala je u Klasičnoj gimnaziji 1947. godine.[1] Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1953. južnoslavenske jezike i književnosti te francuski jezik i književnost. Apsolvirala je engleski jezik i književnost. Doktorirala je 1965. godine na matičnom fakultetu obranom dizertacije "Francuske književne pobude u časopisima hrvatske moderne".
Bila je zaposlenica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 1953. do 1956. godine. Radila je kao knjižničarka. Kad je položila stručne ispite i završila JAZU-ove tečaje iz latinske i slavenske paleografije, radila je u NSK na rizničnom odjelu rukopisa.
Najviše je proučavala književnost hrvatske moderne s komparativnog aspekta. Proučavateljica je hrvatskoga književnog prevođenja u čemu je veliki autoritet u hrvatskoj znanosti. Istraživačica je rada hrvatskih književnih povjesničara. U znanstvenoj se literaturi pojavila u časopisu Krugovima 1954. godine gdje je pisala o pjesništvu Antuna Gustava Matoša i Baudelairea.
Ostvarila je i uzoran nastavnički rad. Gotovo je cijeli radni staž provela na Filozofskom fakultetu u Zadru, od 1956. do 1995. godine. Predavala je svjetsku književnost. Desetak godina predavala je teoriju književnosti. U početku je bila asistentica pri katedri za francuski jezik i književnost, potom asistentica za svjetsku književnost na katedri za jugoslavenske književnosti. 1970-ih je neko vrijeme vodila katedru za komparativnu književnost te poslije još nekoliko stručnih komparatističkih kolegija.
Organizirala je fakultetsku knjižnicu u Zadru. Predavala je knjižničarstvo na Pedagoškoj akademiji. Skoro po pravilu redovno pohađala je sa suprugom Daliborom Brozovićem seminare slavenskih jezika: polonistike, bohemistike, slovacistike, bulgaristike i makedonistike.
Sa suprugom Daliborom Brozovićem dobila je troje djece: Ladu (1957.-2008.), Dunju (1960.) i Hrvoja (1965.).
Izvori
- ↑ Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., ISBN 978-953-95772-0-7, str. 939
- Josip Lisac: Profesorica Nevenka Košutić Brozović [1] Croatica et Slavica Iadertina, sv.5 br.5. ožujak 2010.
- Helena Peričić, Rastanak od velike komparatistice (In Memoriam: Nevenka Košutić Brozović 1929-2013), Vijenac, Zagreb, br. 512, (17. 10.) 2013.
- http://www.unizd.hr/Portals/0/docs/novosti/In%20memoriam%20prof.%20dr.%20sc.%20Nevenka%20Ko%c5%a1uti%c4%87-Brozovi%c4%87%20%20(1929-2013).pdf