Razlika između inačica stranice »Natpis vojvode Masna«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bmz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Natpis vojvode Masna''' je natpis dimenzija 110 x 75 centimetara uklesan je na skoro vertikalnoj površini, na stijeni iznad željezničke postaje u [[Donja Drežnica|Donjoj Drežnici]] (Zaušje). Slova su na natpisu prilično dobro očuvana, osim s lijeve strane gdje su nešto oštećena.<ref name="Marinka">Marinka Šimić [http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=433803 Jezik srednjovjekovnih kamenih natpisa iz Hercegovine] Matica hrvatska, Sarajevo, 2009.</ref> | |||
Dva su natpisa, [[Kočerinska ploča|onaj Kočerinski]] i ovaj Drežnički višestruko povezana, i to ne samo radi njihove relativne blizine (između [[Kočerin]]a i [[Donja Drežnica|Donje Drežnice]] udaljenost je zračnom linijom svega 20-ak kilometara), nego i činjenice da su ovakvi natpisi (riječ je o natpisima koji se u fondu sličnih tekstova izrazito izdvajaju svojom dužinom i stilom) predstavljali rijetkost. Osim toga, ta dva epigrafska spomenika povezuje ista povijesna ličnost: [[Tvrtko|ban, odnosno kralj Tvrtko]]: na starijoj - Drežničkoj ploči piše: '''u d(ь)ni... g(ospodi)na bana bosanьskoga tvrьtka''', a na Kočerinskoj: '''služi banu stipanu i kralu tv(rьt)ku'''. Potom, i jedan i drugi natpis, iako epigrafski spomenici, imaju elemente diplomatičkih isprava, tj. u njihovoj je strukturi vidljiv utjecaj pisanja i prepisivanja kancelarijskih dokumenata, iz čega se može pretpostaviti, da su isti pisari pisali i jedne i druge tekstove.<ref name="Marinka" /> | Dva su natpisa, [[Kočerinska ploča|onaj Kočerinski]] i ovaj Drežnički višestruko povezana, i to ne samo radi njihove relativne blizine (između [[Kočerin]]a i [[Donja Drežnica|Donje Drežnice]] udaljenost je zračnom linijom svega 20-ak kilometara), nego i činjenice da su ovakvi natpisi (riječ je o natpisima koji se u fondu sličnih tekstova izrazito izdvajaju svojom dužinom i stilom) predstavljali rijetkost. Osim toga, ta dva epigrafska spomenika povezuje ista povijesna ličnost: [[Tvrtko|ban, odnosno kralj Tvrtko]]: na starijoj - Drežničkoj ploči piše: '''u d(ь)ni... g(ospodi)na bana bosanьskoga tvrьtka''', a na Kočerinskoj: '''služi banu stipanu i kralu tv(rьt)ku'''. Potom, i jedan i drugi natpis, iako epigrafski spomenici, imaju elemente diplomatičkih isprava, tj. u njihovoj je strukturi vidljiv utjecaj pisanja i prepisivanja kancelarijskih dokumenata, iz čega se može pretpostaviti, da su isti pisari pisali i jedne i druge tekstove.<ref name="Marinka" /> | ||
Trenutačna izmjena od 07:52, 20. ožujka 2022.
Natpis vojvode Masna je natpis dimenzija 110 x 75 centimetara uklesan je na skoro vertikalnoj površini, na stijeni iznad željezničke postaje u Donjoj Drežnici (Zaušje). Slova su na natpisu prilično dobro očuvana, osim s lijeve strane gdje su nešto oštećena.[1]
Dva su natpisa, onaj Kočerinski i ovaj Drežnički višestruko povezana, i to ne samo radi njihove relativne blizine (između Kočerina i Donje Drežnice udaljenost je zračnom linijom svega 20-ak kilometara), nego i činjenice da su ovakvi natpisi (riječ je o natpisima koji se u fondu sličnih tekstova izrazito izdvajaju svojom dužinom i stilom) predstavljali rijetkost. Osim toga, ta dva epigrafska spomenika povezuje ista povijesna ličnost: ban, odnosno kralj Tvrtko: na starijoj - Drežničkoj ploči piše: u d(ь)ni... g(ospodi)na bana bosanьskoga tvrьtka, a na Kočerinskoj: služi banu stipanu i kralu tv(rьt)ku. Potom, i jedan i drugi natpis, iako epigrafski spomenici, imaju elemente diplomatičkih isprava, tj. u njihovoj je strukturi vidljiv utjecaj pisanja i prepisivanja kancelarijskih dokumenata, iz čega se može pretpostaviti, da su isti pisari pisali i jedne i druge tekstove.[1]
Iako epigrafski tekstovi nisu mogli imati težinu vladarskih isprava, oni su nastajali u istoj sredini koju su tvorili čitatelji vladarskih isprava. Drežnički natpis je zapravo potvrda posjeda: on obavještava o tome, da je tu, u Drežnici, u vrijeme ugarskog kralja Ladislava i bosanskog bana Tvrtka izgrađen dvor velikaša Masnovića, vojvode Masna i njegovih sinova Radoslava i Miroslava. Među svim objavljenim natpisima u izdanju Marka Vege, ukupno 325, Drežničkom natpisu pripada posebno mjesto. To je jedini natpis uklesan na dvoru.[1]
Poveznice
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Marinka Šimić Jezik srednjovjekovnih kamenih natpisa iz Hercegovine Matica hrvatska, Sarajevo, 2009.