Nakovanska kultura: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bmz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Nakovanska kultura''' je [[eneolitik|eneolitička]] [[arheološka kultura|kultura]] koja je bila rasprostranjena na istočnoj jadranskoj obali. | |||
Zbog slabe istraženosti [[Hrvatski povijesni prostor u bakrenom dobu#Primorska Hrvatska|u primorskoj Hrvatskoj]], [[eneolitik]] je slabije poznat od drugih prapovijesnih razdoblja. Najstarija je u eneolitiku protonakovanska kultura, koja je nastala simbiozom [[hvarska kultura|kasnohvarskih]] i [[vinčanska kultura|kasnovinčanskih elemenata]]. Iz nje je izrasla nakovanska kultura, a prodorom kontinentalnog eneolitika, odnosno rasprostiranjem jadranskog tipa [[ljubljanska kultura|ljubljanske kulture]] označeno je završno razdoblje eneolitika na istočnoj jadranskoj obali.<ref>Istarska enciklopedija (LZMK) - [http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=801 eneolitik ili bakreno doba]</ref> Najstariji ostaci ljudskog djelovanja u [[Nakovanj (Orebić)|Nakovani]] pronadeni su u istražnoj sondi Spile na Kopinju gdje su arheolozi pronašli na tisuće krhotina keramike, kostiju, školjaka, kremena itd. Keramika koja se naziva [[impresso-keramika|impresso]] potječe iz najranijeg neolitika, poslije nje slijede postimpresso, [[hvarska kultura]], te kultura koja je zbog specifičnosti dobila ime nakovanska kultura. Stanovnici Nakovane održavali su kontakte sa susjednim područjima i otocima Korčula, Hvar, Vis, ali i s udaljenim prostorima poput Palagruže, Tremita, Lipara, južne Italije i Sicilije.<ref>Nakovana.hr - [http://www.nakovana.hr/povijest/povijest%20nakovane.htm povijest Nakovane]</ref> | Zbog slabe istraženosti [[Hrvatski povijesni prostor u bakrenom dobu#Primorska Hrvatska|u primorskoj Hrvatskoj]], [[eneolitik]] je slabije poznat od drugih prapovijesnih razdoblja. Najstarija je u eneolitiku protonakovanska kultura, koja je nastala simbiozom [[hvarska kultura|kasnohvarskih]] i [[vinčanska kultura|kasnovinčanskih elemenata]]. Iz nje je izrasla nakovanska kultura, a prodorom kontinentalnog eneolitika, odnosno rasprostiranjem jadranskog tipa [[ljubljanska kultura|ljubljanske kulture]] označeno je završno razdoblje eneolitika na istočnoj jadranskoj obali.<ref>Istarska enciklopedija (LZMK) - [http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=801 eneolitik ili bakreno doba]</ref> Najstariji ostaci ljudskog djelovanja u [[Nakovanj (Orebić)|Nakovani]] pronadeni su u istražnoj sondi Spile na Kopinju gdje su arheolozi pronašli na tisuće krhotina keramike, kostiju, školjaka, kremena itd. Keramika koja se naziva [[impresso-keramika|impresso]] potječe iz najranijeg neolitika, poslije nje slijede postimpresso, [[hvarska kultura]], te kultura koja je zbog specifičnosti dobila ime nakovanska kultura. Stanovnici Nakovane održavali su kontakte sa susjednim područjima i otocima Korčula, Hvar, Vis, ali i s udaljenim prostorima poput Palagruže, Tremita, Lipara, južne Italije i Sicilije.<ref>Nakovana.hr - [http://www.nakovana.hr/povijest/povijest%20nakovane.htm povijest Nakovane]</ref> | ||
Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 07:25
Nakovanska kultura je eneolitička kultura koja je bila rasprostranjena na istočnoj jadranskoj obali.
Zbog slabe istraženosti u primorskoj Hrvatskoj, eneolitik je slabije poznat od drugih prapovijesnih razdoblja. Najstarija je u eneolitiku protonakovanska kultura, koja je nastala simbiozom kasnohvarskih i kasnovinčanskih elemenata. Iz nje je izrasla nakovanska kultura, a prodorom kontinentalnog eneolitika, odnosno rasprostiranjem jadranskog tipa ljubljanske kulture označeno je završno razdoblje eneolitika na istočnoj jadranskoj obali.[1] Najstariji ostaci ljudskog djelovanja u Nakovani pronadeni su u istražnoj sondi Spile na Kopinju gdje su arheolozi pronašli na tisuće krhotina keramike, kostiju, školjaka, kremena itd. Keramika koja se naziva impresso potječe iz najranijeg neolitika, poslije nje slijede postimpresso, hvarska kultura, te kultura koja je zbog specifičnosti dobila ime nakovanska kultura. Stanovnici Nakovane održavali su kontakte sa susjednim područjima i otocima Korčula, Hvar, Vis, ali i s udaljenim prostorima poput Palagruže, Tremita, Lipara, južne Italije i Sicilije.[2]
Poveznice
Izvori
- ↑ Istarska enciklopedija (LZMK) - eneolitik ili bakreno doba
- ↑ Nakovana.hr - povijest Nakovane