Razlika između inačica stranice »Mstislav Vladimirovič Farmakovskij«

Trenutačna izmjena od 10:00, 19. ožujka 2022.

Mstislav Vladimirovič Farmakovskij (1873. – 1946.) (rus.Мстислав Владимирович Фармаковский ), bio je ruski arheolog, slikar, likovni kritičar te stručnjak za konzervaciju i restauraciju umjetnina.

Godine 1947. posmrtno je u Moskvi objavljena njegova knjiga Konservacija i restavracija muzeinih kollekcij. Značajan i za Hrvatsku jer je spomenuta knjiga već 1949. godine prevedena na hrvatski jezik, te je sve do pojave od Muzejskog dokumentacijskog centra u Zagrebu 1974. godine izdanog priručnika Konzervacija i restauracija muzejskih predmeta ovo bilo jedino u Hrvatskoj objavljeno djelo posvećeno ovoj problematici. Za konzervaciju metala značajan i po svom redaktorskom radu na knjizi Očerki po metodike tehnologičeskog issledovanija restavracii i konservacii drevnih metaličeskih izdelij, objavljenoj 1935. godine u Moskvi, u biti prvoj knjizi u svijetu koja je u cijelosti bila posvećena konzervaciji metala. Knjiga spominje mogućnost korištenja pjeskarenja za čišćenje arheoloških željeznih predmeta, zalaže se za zamjenu nitro i acetil celuloznih lakova smolnim lakovima, te preporuča korištenje rendgenskih snimaka kao standardni postupak pri radu na arheološkom materijalu. Značajna je i njegova knjiga o konzervaciji akvarela, također izdana posmrtno 1950. godine.

Dodatna literatura

Farmakovskij.M.V.,Krasnikov,I.P. Keramika ,e tehnika i sokhranenie.Moskva 1926.
Farmakovskij.M.V. Tehnika ekspozicii v istoriko bitovih muzejah.Lenjingrad 1928.
Farmakovskij.M.V. Hranenie muzeinih cenostei,Lenjingrad 1940.
Farmakovskij.M.V. Vozdušni režim v muzejah,Lenjingrad 1941.
Farmakovskij.M.V. Konservacija i restavracija muzeinih kolekcij.Moskva 1947.
Farmakovskij.M.V. Akvarel - Ee tehnika ,restavracija i konservacija.Lenjingrad 1950.

Vanjske poveznice

Inačica od 03:32, 12. listopada 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 10:00, 19. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (bnz)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Mstislav Vladimirovič Farmakovskij'''-->'''~~Mstislav Vladimirovič Farmakovskij''' ([[1873.]] – [[1946.]]) (rus.''Мстислав Владимирович Фармаковский'' ), bio je ruski arheolog, slikar, likovni kritičar te stručnjak za konzervaciju i restauraciju umjetnina.		Mstislav Vladimirovič Farmakovskij''' ([[1873.]] – [[1946.]]) (rus.''Мстислав Владимирович Фармаковский'' ), bio je ruski arheolog, slikar, likovni kritičar te stručnjak za konzervaciju i restauraciju umjetnina.

	Godine 1947. posmrtno je u Moskvi objavljena njegova knjiga ''Konservacija i restavracija muzeinih kollekcij''. Značajan i za [[Hrvatska\|Hrvatsku]] jer je spomenuta knjiga već [[1949.]] godine prevedena na [[hrvatski jezik]], te je sve do pojave od Muzejskog dokumentacijskog centra u [[Zagreb]]u [[1974.]] godine izdanog priručnika ''Konzervacija i restauracija muzejskih predmeta'' ovo bilo jedino u Hrvatskoj objavljeno djelo posvećeno ovoj problematici. Za konzervaciju metala značajan i po svom redaktorskom radu na knjizi ''Očerki po metodike tehnologičeskog issledovanija restavracii i konservacii drevnih metaličeskih izdelij'', objavljenoj [[1935.]] godine u [[Moskva\|Moskvi]], u biti prvoj knjizi u svijetu koja je u cijelosti bila posvećena konzervaciji metala. Knjiga spominje mogućnost korištenja pjeskarenja za čišćenje arheoloških željeznih predmeta, zalaže se za zamjenu nitro i acetil celuloznih lakova smolnim lakovima, te preporuča korištenje rendgenskih snimaka kao standardni postupak pri radu na arheološkom materijalu. Značajna je i njegova knjiga o konzervaciji akvarela, također izdana posmrtno [[1950.]] godine.		Godine 1947. posmrtno je u Moskvi objavljena njegova knjiga ''Konservacija i restavracija muzeinih kollekcij''. Značajan i za [[Hrvatska\|Hrvatsku]] jer je spomenuta knjiga već [[1949.]] godine prevedena na [[hrvatski jezik]], te je sve do pojave od Muzejskog dokumentacijskog centra u [[Zagreb]]u [[1974.]] godine izdanog priručnika ''Konzervacija i restauracija muzejskih predmeta'' ovo bilo jedino u Hrvatskoj objavljeno djelo posvećeno ovoj problematici. Za konzervaciju metala značajan i po svom redaktorskom radu na knjizi ''Očerki po metodike tehnologičeskog issledovanija restavracii i konservacii drevnih metaličeskih izdelij'', objavljenoj [[1935.]] godine u [[Moskva\|Moskvi]], u biti prvoj knjizi u svijetu koja je u cijelosti bila posvećena konzervaciji metala. Knjiga spominje mogućnost korištenja pjeskarenja za čišćenje arheoloških željeznih predmeta, zalaže se za zamjenu nitro i acetil celuloznih lakova smolnim lakovima, te preporuča korištenje rendgenskih snimaka kao standardni postupak pri radu na arheološkom materijalu. Značajna je i njegova knjiga o konzervaciji akvarela, također izdana posmrtno [[1950.]] godine.