Razlika između inačica stranice »Motiv«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Motiv'''-->'''Motiv''' je [[Književnost|književni]] pojam, najčešće imenica, koji se gotovo uvijek pronalazi u [[Pjesma|pjesma]]ma, ali i ostalim [[Književnost|književnim]] vrstama. On je najmanja jedinica nekog književnog djela. Budući da se radi o najmanjim građevnim književnim elementima, oni se udružuju u teme ili komplekse motiva. Kada se autor u svojem djelu često koristi jednim motivom, on se zove provedbeni motiv ili [[lajtmotiv]].<ref>{{Citiranje weba|title=motiv {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=42114|accessdate=2021-06-10|website=www.enciklopedija.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=lajtmotiv {{!}} Proleksis enciklopedija|url=https://proleksis.lzmk.hr/33624/|accessdate=2021-06-10|website=proleksis.lzmk.hr}}</ref>
Motiv''' je [[Književnost|književni]] pojam, najčešće imenica, koji se gotovo uvijek pronalazi u [[Pjesma|pjesma]]ma, ali i ostalim [[Književnost|književnim]] vrstama. On je najmanja jedinica nekog književnog djela. Budući da se radi o najmanjim građevnim književnim elementima, oni se udružuju u teme ili komplekse motiva. Kada se autor u svojem djelu često koristi jednim motivom, on se zove provedbeni motiv ili [[lajtmotiv]].<ref>{{Citiranje weba|title=motiv {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=42114|accessdate=2021-06-10|website=www.enciklopedija.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=lajtmotiv {{!}} Proleksis enciklopedija|url=https://proleksis.lzmk.hr/33624/|accessdate=2021-06-10|website=proleksis.lzmk.hr}}</ref>


Motiv ima tematsko-povijesno i [[Kompozicija (književnost)|kompozicijsk]]o značenje.
Motiv ima tematsko-povijesno i [[Kompozicija (književnost)|kompozicijsk]]o značenje.

Trenutačna izmjena od 09:47, 19. ožujka 2022.

Motiv je književni pojam, najčešće imenica, koji se gotovo uvijek pronalazi u pjesmama, ali i ostalim književnim vrstama. On je najmanja jedinica nekog književnog djela. Budući da se radi o najmanjim građevnim književnim elementima, oni se udružuju u teme ili komplekse motiva. Kada se autor u svojem djelu često koristi jednim motivom, on se zove provedbeni motiv ili lajtmotiv.[1][2]

Motiv ima tematsko-povijesno i kompozicijsko značenje.

Kompozicijsko značenje

Kompozicijski, motiv je najuža jedinica koja se više ne može raščlaniti. Ovakvi se motivi dijele na statične i dinamične.

Statični motivi opisuju situacije, osjećaje, stanja, raspoloženje, atmosferu, predmete i ambijent. Za vrijeme pripovijedanja, ovi motivi zaustavljaju tijek radnje ili ga sasvim usporavaju. Njihova je funkcija opisivanje likova, vanjskog ili unutrašnjeg prostora te predmeta.[3]

Dinamični motivi imaju glavnu ulogu kod tijeka radnje pripovijednog i dramskog dijela te epa, spjeva i epske i pripovjedne pjesme. Oni pokreću zbivanje i uspostavljaju daljnji slijed radnje. Što se tiče ove funkcije, oni mogu biti glavni i sporedni, to jest vezani za glavnu ili sporednu radnju.[4]

Tematsko-povijesno značenje

Tematsko-povijesno, motiv može imati tri značenja:

  • Može se pojavljivati u djelima različitih vremenskih razdoblja i naroda. Obično su to motivi poput smrti, slobode, ljubavi, sukoba i obiteljskih odnosa.
  • Motivi se mogu pojavljivati i kao osjećaji i ideje koji se pojavljuju u više dijela istog autora, na primjer: snovi, nemir, tjeskoba, pogled, magla, mjesečina i drugi.
  • Mogu odgovarati na pitanje što je autora djela potaknulo da napiše pjesmu, roman ili dramu.[5]

Druge podjele

Neki autori sami su napravili svoje podjele. Boris Viktorovič Tomaševski motive je podijelio na slobodne i vezane s obzirom na to sudjeluju li u glavnom tijeku radnje ili na dinamične i statične s obzirom na to upućuju li na same događaje ili na stanje.[6]

Strukturalisti su motive odlučili preimenovati u funkciju.

Ruski su formalisti proširili njegovo određenje i on uz tematsku čini i najmanju sintaktičku cjelinu koja ulazi u veću cjelinu narativnoga teksta.

Izvori