Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Milan Mučibabić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Milan Mučibabić'''-->'''Milan Mučibabić''', ([[Nevesinje]], [[1922.]] - [[Sarajevo]], [[1985.]]) bio je
Milan Mučibabić''', ([[Nevesinje]], [[1922.]] - [[Sarajevo]], [[1985.]]) bio je
književnik i novinar. Nakon završene Građanske škole, zaposlio se u Željezari Zenica, a odmah po izbijanju [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] je kao pripadnik [[SKOJ]]a već od 1941. sudjelovao u obrani zemlje. Poslije rata je radio kao omladinski aktivist a zatim kao novinar u redakciji “Oslobođenja”, gdje ostaje sve do privremenog umirovljenja 1969., kada se u potpunosti posvećuje književnom radu. Kao [[novinar]] je bio zanimljiv i po svojim reportažama o selu, poljoprivredi, te raznim zapisima o događajima i ljudima iz vremena [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|NOB-a]] i poslijeratnog perioda.
književnik i novinar. Nakon završene Građanske škole, zaposlio se u Željezari Zenica, a odmah po izbijanju [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] je kao pripadnik [[SKOJ]]a već od 1941. sudjelovao u obrani zemlje. Poslije rata je radio kao omladinski aktivist a zatim kao novinar u redakciji “Oslobođenja”, gdje ostaje sve do privremenog umirovljenja 1969., kada se u potpunosti posvećuje književnom radu. Kao [[novinar]] je bio zanimljiv i po svojim reportažama o selu, poljoprivredi, te raznim zapisima o događajima i ljudima iz vremena [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|NOB-a]] i poslijeratnog perioda.



Posljednja izmjena od 19. ožujak 2022. u 07:30

Milan Mučibabić, (Nevesinje, 1922. - Sarajevo, 1985.) bio je književnik i novinar. Nakon završene Građanske škole, zaposlio se u Željezari Zenica, a odmah po izbijanju Drugog svjetskog rata je kao pripadnik SKOJa već od 1941. sudjelovao u obrani zemlje. Poslije rata je radio kao omladinski aktivist a zatim kao novinar u redakciji “Oslobođenja”, gdje ostaje sve do privremenog umirovljenja 1969., kada se u potpunosti posvećuje književnom radu. Kao novinar je bio zanimljiv i po svojim reportažama o selu, poljoprivredi, te raznim zapisima o događajima i ljudima iz vremena NOB-a i poslijeratnog perioda.

Nosilac je brojnih novinarskih i književnh nagrada, a također i visokog društvenog priznanja Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva, koju je dobio za svoj književni rad.

Objavio je niz knjiga, među kojima je najzapaženija trilogija "Kamen i pepeo", za koju je dobio i veliko priznanje za najbolji roman ratne tematike. Time je praktično i zaokružen ciklus romana i literature na temu Drugog svjetskog rata.

Umro je 1985. godine u Sarajevu, gdje je i pokopan.


Djela

  • S onu stranu rovova (1958.)
  • Međaši (1964.)
  • Povijest o našoj mladosti (1967.)
  • Kameno more (1970.)
  • Bezdanica (1973.)
  • Romanija koja živi (1974.)
  • Boje ocvalog ljeta (1975.)
  • Vremenom nepokoreni (1978.)
  • Kamen i pepeo I i II (1982.)
  • Kad se djeca nisu igrala rata (1984.)
  • Kamen i pepeo III (1984.)
  • Na kraju tamnih dubokih šuma (1990.)
Sadržaj