Razlika između inačica stranice »Mihovil (ime)«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Mihovil (Mihael, Mijo)''' je muško osobno ime [[židovi|židovskog]] podrijetla. Ono dolazi iz riječi מִיכָאֵל / מיכאל značenja "Tko je kao Bog?"<ref>Jeruzalemska Biblija, 5.izd., Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2004., str. 1292.</ref>. To ime tijekom stoljeća stiče veliku popularnost u [[istočna Europa|istočnoj Europi]] i na Balkanu. Na hrvatskom jugoistoku se javljaju i oblici ''Mihajlo'', ''Miho''. | |||
Također španjolsko-portugalska inačica imena Mihovil, koja u tamošnjem izvorniku zvuči '''Miguel''', stekla je zavidnu popularnost. Zlatno doba engleske verzije koja glasi '''Michael''' nastupa tek u drugoj polovini XX. stoljeća kad to ime dolazi među najpopularnije. U [[SAD]]-u u posljednjih pedeset godina nalazi se cijelo vrijeme među 3 najpopularnija muška imena. | Također španjolsko-portugalska inačica imena Mihovil, koja u tamošnjem izvorniku zvuči '''Miguel''', stekla je zavidnu popularnost. Zlatno doba engleske verzije koja glasi '''Michael''' nastupa tek u drugoj polovini XX. stoljeća kad to ime dolazi među najpopularnije. U [[SAD]]-u u posljednjih pedeset godina nalazi se cijelo vrijeme među 3 najpopularnija muška imena. |
Trenutačna izmjena od 06:57, 19. ožujka 2022.
Mihovil (Mihael, Mijo) je muško osobno ime židovskog podrijetla. Ono dolazi iz riječi מִיכָאֵל / מיכאל značenja "Tko je kao Bog?"[1]. To ime tijekom stoljeća stiče veliku popularnost u istočnoj Europi i na Balkanu. Na hrvatskom jugoistoku se javljaju i oblici Mihajlo, Miho.
Također španjolsko-portugalska inačica imena Mihovil, koja u tamošnjem izvorniku zvuči Miguel, stekla je zavidnu popularnost. Zlatno doba engleske verzije koja glasi Michael nastupa tek u drugoj polovini XX. stoljeća kad to ime dolazi među najpopularnije. U SAD-u u posljednjih pedeset godina nalazi se cijelo vrijeme među 3 najpopularnija muška imena.
Izvori
- ↑ Jeruzalemska Biblija, 5.izd., Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2004., str. 1292.