Razlika između inačica stranice »Kalcijev sulfat dihidrat«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Kalcijev sulfat dihidrat''' ('''sadra''', pariška [[žbuka]], prirodni [[gips]], CaSO<sub>4</sub> x 2 H<sub>2</sub>O) je bijeli prah, gotovo netopljiv u vodi. | |||
==Osobine i svojstva== | ==Osobine i svojstva== |
Trenutačna izmjena od 11:18, 18. ožujka 2022.
Kalcijev sulfat dihidrat (sadra, pariška žbuka, prirodni gips, CaSO4 x 2 H2O) je bijeli prah, gotovo netopljiv u vodi.
Osobine i svojstva
U prirodi se javlja kao mineral anhidrit, gips ili sadra i kao zrnata potpuno bijela sadra – alabaster (CaSO4 x 2 H2O; najjeftiniji gips i koristi se u umjetnosti).
Grijanjem do 130 °C prirodni gips gubi 3/4 kristalne vode i prelazi u pečeni gips (CaSO4 x 0,5 H2O). Dodatkom vode pečenom gipsu nastaje kašasta masa, koja vrlo brzo stvrdnjavanjem prelazi u prirodni gips uz neznatno povećanje volumena. Kalcijev sulfat kao spoj je inače teže, skoro i nikako topljiv u vodi.
Upotreba
Pošto dodatkom vode nastaje kašasta masa, koja vrlo brzo stvrdnjavanjem prelazi u prirodni gips uz neznatno povećanje volumena rabi se u medicini za imobilizaciju lomova, u proizvodnji umjetnog mramora, kiparstvu, arhitekturi.
U građevinarstvu služi u proizvodnji građevinskog materijala (glavni sastojak u cementu, opeci i žbuci).
Zanimljivosti
- Pustinja Bijeli pijesci u New Mexicu (SAD) prekrivena zrncima sadre.
- Školska kreda se sastoji uglavnom od kalcijeva sulfata u većinskome sastavu i kalcijeva karbonata.
Izvor
- Hrvatska enciklopedija (LZMK), Broj 5 (Hu-Km), str. 439.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2003.g. ISBN 953-6036-35-5