Razlika između inačica stranice »Zuojiang Zhuang (jezik)«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnk) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Zuojiang Zhuang jezik''' (južni žuan, nung chao, longzhou, longyin, ken tho, pho thai, pu tho, zhuangyu nanbu fangyan zuojiang tuyu, southern zhuang; ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=zzj zzj]), jedan od članova makrojezika [[zhuang jezik|zhuang]], kojim govori 1,500,000 ljudi (2000 census) u [[Kina|Kini]], u provincijama [[Guangxi]] i [[Yunnan]], i 340,000 u [[Vijetnam]]u (2000 popis) u provinciji [[Lang Son]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=zzj Ethnologue (16th)]</ref>, gdje sebe etnički nazivaju [[Nung Chao]], i vode se pod nacionalnost [[Nung]].. | |||
Ime je dobio po rijeci Zuojiang koja protjeće kroz njihov kraj iz sjevernog Vijetnama u kineske okruge [[Longzhou]], [[Chongzuo]] i [[Fusui]]. Priznat je kao poseban jezik [[2007.]] godine ioznačen identifikatorom [zzj]<ref>[http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=zzj Documentation for ISO 639 identifier: zzj]</ref>. | Ime je dobio po rijeci Zuojiang koja protjeće kroz njihov kraj iz sjevernog Vijetnama u kineske okruge [[Longzhou]], [[Chongzuo]] i [[Fusui]]. Priznat je kao poseban jezik [[2007.]] godine ioznačen identifikatorom [zzj]<ref>[http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=zzj Documentation for ISO 639 identifier: zzj]</ref>. |
Trenutačna izmjena od 19:54, 17. ožujka 2022.
Zuojiang Zhuang jezik (južni žuan, nung chao, longzhou, longyin, ken tho, pho thai, pu tho, zhuangyu nanbu fangyan zuojiang tuyu, southern zhuang; ISO 639-3: zzj), jedan od članova makrojezika zhuang, kojim govori 1,500,000 ljudi (2000 census) u Kini, u provincijama Guangxi i Yunnan, i 340,000 u Vijetnamu (2000 popis) u provinciji Lang Son[1], gdje sebe etnički nazivaju Nung Chao, i vode se pod nacionalnost Nung..
Ime je dobio po rijeci Zuojiang koja protjeće kroz njihov kraj iz sjevernog Vijetnama u kineske okruge Longzhou, Chongzuo i Fusui. Priznat je kao poseban jezik 2007. godine ioznačen identifikatorom [zzj][2].
Klasificira se u centralnu skupinu tai jezika, širu skupinu tai-sek.