Zločin iz mržnje: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m bnk |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Zločin iz mržnje''' je [[kazneno djelo]] počinjeno zbog [[rasa|rasne]] pripadnosti, boje kože, [[vjeroispovijest|vjeroispovijesti]], nacionalnog ili etničkog podrijetla, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe. <ref>[http://www.zakon.hr/z/98/Kazneni-zakon Zakon.hr] Kazneni zakon Republike Hrvatske, pročišćeni tekst zakona NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 na snazi od 30.05.2015.</ref> | |||
Čl. 17. [[Europska konvencija o ljudskim pravima|Europske konvencije o ljudskim pravima]] zabranjuje zlouporabu prava [[sloboda izražavanja|slobode izražavanja]] na način da koristeći se pravima zajamčenim konvencijom ta ili druga ljudska prava djelatno ugrožavaju ili ukidaju. Čl. 14. Konvencije štiti od diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijed, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili drugi status. Iz svega navedenog jasno proizlazi kako [[govor mržnje]] ne predstavlja zaštićeni oblik slobode izražavanja.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/164883 Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, Vol.4 No.1 Travanj 2013.] Maja Munivrana Vajda: ''Novi kazneni zakon u svjetlu pristupanja Europskoj uniji: inkriminiranje govora mržnje i nekih drugih oblika rasizma i ksenofobije''</ref> | Čl. 17. [[Europska konvencija o ljudskim pravima|Europske konvencije o ljudskim pravima]] zabranjuje zlouporabu prava [[sloboda izražavanja|slobode izražavanja]] na način da koristeći se pravima zajamčenim konvencijom ta ili druga ljudska prava djelatno ugrožavaju ili ukidaju. Čl. 14. Konvencije štiti od diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijed, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili drugi status. Iz svega navedenog jasno proizlazi kako [[govor mržnje]] ne predstavlja zaštićeni oblik slobode izražavanja.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/164883 Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, Vol.4 No.1 Travanj 2013.] Maja Munivrana Vajda: ''Novi kazneni zakon u svjetlu pristupanja Europskoj uniji: inkriminiranje govora mržnje i nekih drugih oblika rasizma i ksenofobije''</ref> | ||
Posljednja izmjena od 17. ožujak 2022. u 18:57
Zločin iz mržnje je kazneno djelo počinjeno zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog podrijetla, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe. [1]
Čl. 17. Europske konvencije o ljudskim pravima zabranjuje zlouporabu prava slobode izražavanja na način da koristeći se pravima zajamčenim konvencijom ta ili druga ljudska prava djelatno ugrožavaju ili ukidaju. Čl. 14. Konvencije štiti od diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijed, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili drugi status. Iz svega navedenog jasno proizlazi kako govor mržnje ne predstavlja zaštićeni oblik slobode izražavanja.[2]
Izvori[uredi]
- ↑ Zakon.hr Kazneni zakon Republike Hrvatske, pročišćeni tekst zakona NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 na snazi od 30.05.2015.
- ↑ Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, Vol.4 No.1 Travanj 2013. Maja Munivrana Vajda: Novi kazneni zakon u svjetlu pristupanja Europskoj uniji: inkriminiranje govora mržnje i nekih drugih oblika rasizma i ksenofobije