Razlika između inačica stranice »Zalat«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnk)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Zalat'''-->'''Zalat''' <ref>[http://hrcak.srce.hr/file/11541 Folia onomastica croatica 14/2005.] Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, {{pdf}}</ref> (mađ. ''Zaláta'') je selo na krajnjem jugu [[Mađarska|Republike Mađarske]].
Zalat''' <ref>[http://hrcak.srce.hr/file/11541 Folia onomastica croatica 14/2005.] Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, {{pdf}}</ref> (mađ. ''Zaláta'') je selo na krajnjem jugu [[Mađarska|Republike Mađarske]].


Zauzima površinu od 21,83 km četvorna.
Zauzima površinu od 21,83 km četvorna.

Trenutačna izmjena od 15:18, 17. ožujka 2022.

Zalat [1] (mađ. Zaláta) je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Zauzima površinu od 21,83 km četvorna.

Zemljopisni položaj

Nalazi se na 45° 49' sjeverne zemljopisne širine i 17° 53' istočne zemljopisne dužine, 1,5 km od rijeke Drave i granice sa Republikom Hrvatskom. Martinci Miholjački u RH su udaljeni 2,5 km jugoistočno.

Starin je 3,5 km zapadno, Vertiga je 2 km sjeverozapadno, Kemša je 1 km sjeveroistočno, a Piškiba je 1 km istočno.

Upravna organizacija

Upravno pripada Šeljinskoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7839.

Povijest

U povijesnim dokumentima se spominje još 1332. kao Zalata, Zalate. Spominje se selo Negol (Nygol) koje je pripadalo obitelji Kőrösmonostor.

1700. je u Zalatu bila škola.

U svjetskom ratu je 36 seljana izgubilo život. Kasnije preseljenja nisu pogodila selo. Kooperativna farma je osnovana 1959., a pridružena je vejtibskoj kooperativnoj farmi 1972.. Zalatsko seosko vijeće je 1977. spojeno sa vajslovskim seoskim vijećem. Današnji sustav lokalne vlasti je uspostavljen 1991..

Vodotoranj i škola su građeni od 1994. do 1998.. Ipak, škola i dječji vrtić su zatvoreni 2006., pa djeca idu u školu u Vajslovo.

Stanovništvo

Zalat ima 318 stanovnika (2001.). Mađari su većina. Blizu dvije trećine stanovnika su rimokatolici, nešto manje od trećine su kalvinisti, a u selu je i mali broj grkokatolika.

Poznate osobe

Izvori

  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,
    1. Preusmjeri Predložak:PDF

Vanjske poveznice