Refleksologija

Refleksologija, ili terapija zona, postupak je masaže, stiskanja ili guranja dijelova stopala (a ponekad i šaka i ušiju), s ciljem postizanja blagotvornog djelovanja na ostale dijelove tijela, ili radi poboljšavanja cjelokupnog zdravlja pojedinca.

Ne postoji konsenzus o tome kako refleksologija djeluje ili može djelovati u praksi; jedinstvena tema jest ideja kako određeni dijelovi stopala odgovaraju određenim dijelovima tijela, te se manipuliranjem ovih područja može poboljšati pojedinčevo zdravlje kroz pojedinčev Qi.

Skeptici su izjavili svoju zabrinutost oko liječenja potencijalno ozbiljnih bolesti refleksologijom koja nema dokazanu djelotvornost, što bi moglo odgoditi i zadržavati potragu za odgovarajućim i dokazano djelotvornim konvencionalnim lijekom.

Tvrđeni načini rada

Refleksolozi tvrde kako tijelo sadrži energetsko polje, nevidljivu životnu energiju, ili Qi, čija blokada može spriječiti zacijeljivanje i ozdravljenje.

Drugi refleksolozi tvrde kako je kroz manipulaciju stopala moguće olakšati, umanjiti ili ukloniti stres, napetost i bol u drugim dijelovima tijela.

Ostali refleksolozi predložili su djelovanje refloksologije na otpuštanje endorfina (prirodnih analgetika u tijelu), bolji limfni protok u tijelu i razgradnju kristala mokraćne kiseline.

Ove hipoteze odbačene su od strane cjelokupnog medicinskog društva navođenjem nedostatka znanstvenih dokaza i teorije o nastanku bolesti.

Povijest

Refleksologija se javlja u drevnim kulturama poput Egipta i Kine, iako je preteča moderne refleksologije uvedena 1913. godine u Sjedinjenim Američkim Državama od strane otorinolaringologa Williama H. Fitzgeralda, i doktora Edwina Bowersa. Fizgerald je tvrdio kako je primjena pritiska imala anestetičko djelovanje na druge dijelove tijela.

Refleksologija je kasnije dodatno razvijena od strane Eunice D. Ingham, medicinske sestre i fizoterapeutkinje, i 1930ima i 1940ima. Ingham je tvrdila kako su stopala i šake posebno osjetljivi, i preslikala je čitavo tijelo u "reflekse" na stopalima. U ovom je vremenu "terapija zona" preimenovana u refleksologiju.

Današnji refleksolozi u Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu često uče Inghamine metode, iako postoje neke nedavno razvijenije metode.

Kritike

Česte kritike na temu refleksologije jesu nedostatak unutarnjih propisa, potvrda i odobrenja, nedostatak medicinske izobrazbe pružene budućim refleksolozima, i kratko trajanje obrazovnih programa. Diplome iz refleksologije mogu se dobiti u šest mjeseci kućnog obrazovanja, dok nedostatak propisa i odobrenja dopušta bilo kojoj osobi da postane refleksolog bez ikakvih kvalifikacija.

Pacijenti ponekad pogrešno pretpostave kako su refleksolozi kvalificirani medicinski djelatnici, što može dovesti do pacijentovog vođenja za ponekad nepodobnim savjetima pogrešno upućenog refleksologa, te izbjegavanja dokazane kovencionalne medicinske terapije.

Tvrdnje refleksologije o manipulaciji energijom (Qi) prozvane su pseudoznanošću, jer ne postoje znanstveni dokazi o postojanju životne energije, Qija, 'kristalnih struktura' ili 'mostova' u tijelu.

Refleksološka mapa

Refleksološka mapa pokazuje "refleksne zone" na stopalima po kojoj refleksolozi rade. Slične refleksološke mape postoje i za šake i uške.

U ovoj ljestvici, boje predstavljaju određene organe ili dijelove tijela.

		Mozak		Želudac
		Sinusi		Slezena
		Glas		Jetra
		Hipofiza		Žučni mjehur
		Vrat i grlo		Nadbubrežna žlijezda
		Oči		Gušterača
		Uši		Bubreg
		Pazušna jama		Mokraćovod
		Rame i ruka		Mokraćni mjehur
		Pluća i dojke		Debelo crijevo
		Srce		Tanko crijevo
		Štitnjača i bronhiole		Trtična kost
		Solarni pleksus		Živac kuka
		Ošit		Peyerove ploče
		Crvuljak

Izvori

]]}} (html),

{{

1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},

Norman, Laura; Thomas Cowan (1989). The Reflexology Handbook, A Complete Guide. Piatkus. str. 17. ISBN 0-86188-912-6  

Benjamin, Patricia (1989). "Eunice D. Ingham and the development of foot reflexology in the U.S.". American Massage Therapy Journal 

{{

1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}} (pdf),

{{

1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}} (html),

{{

1. if:

||

Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},

|Citiranje web},

]]}},