Razlika između inačica stranice »Raosova kula«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (skini nepotrebne znakove) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Raosova kula''' je [[Dodatak:Popis hrvatskih dvoraca i utvrda|fortifikacijski objekt]] u [[Vrgorac|Vrgorcu]], Hrvatska. Pripada nizu dobro očuvanih materijalnih ostataka osmanske kulturne baštine u gradu, prije svega kulâ.<ref name="Facebook">[https://www.facebook.com/Vrgoracnekad/posts/910495822326828:0 Facebook - Vrgorac nekad] 11. lipnja 2015. (pristupljeno 8. ožujka 2018.)</ref> | |||
U gradu je danas osam<ref name="TZSDŽ">[https://www.dalmatia.hr/hr/kultura-i-zanimljivosti/vrgorac-kapetanovica-kula Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije] ''Vrgorac - Kapetanovića kula '' (pristupljeno 8. ožujka 2018.)</ref> turskih kula znane pod imenima [[Avala (kula u Vrgorcu)|Avala]], [[Dizdarevićeva kula]] (Kapetanovića kula), [[Cukarinovićeva kula]], [[Pakerova kula]], [[Muminova kula]], Raosova kula. Kao malo gdje na jugu Hrvatske, naglašene su u naselju i brojem i po položaju. Namjena im je bila stambena i obrambena. Služila su kao sigurno prenoćište. <ref>[http://www.ethnodalmatia.com/hr/destinacije/centralna-dalmacija/item/regija-vrgoracka-krajina Ethno Dalmatia] Regija Vrgoračka krajina (pristupljeno 21. siječnja 2018.)</ref> Prenoćište je bila caru [[Franjo Josip|Franji Josipu]] kad je 1875. putovao ka Metkoviću. Zabilježeno je da je car Vrgorčane nazvao mudrima i snažnima.<ref>[https://www.dalmatia.hr/hr/kultura-i-zanimljivosti/vrgorac-raosova-kula Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije] ''Vrgorac - Raosova kula '' (pristupljeno 8. ožujka 2018.)</ref> | U gradu je danas osam<ref name="TZSDŽ">[https://www.dalmatia.hr/hr/kultura-i-zanimljivosti/vrgorac-kapetanovica-kula Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije] ''Vrgorac - Kapetanovića kula '' (pristupljeno 8. ožujka 2018.)</ref> turskih kula znane pod imenima [[Avala (kula u Vrgorcu)|Avala]], [[Dizdarevićeva kula]] (Kapetanovića kula), [[Cukarinovićeva kula]], [[Pakerova kula]], [[Muminova kula]], Raosova kula. Kao malo gdje na jugu Hrvatske, naglašene su u naselju i brojem i po položaju. Namjena im je bila stambena i obrambena. Služila su kao sigurno prenoćište. <ref>[http://www.ethnodalmatia.com/hr/destinacije/centralna-dalmacija/item/regija-vrgoracka-krajina Ethno Dalmatia] Regija Vrgoračka krajina (pristupljeno 21. siječnja 2018.)</ref> Prenoćište je bila caru [[Franjo Josip|Franji Josipu]] kad je 1875. putovao ka Metkoviću. Zabilježeno je da je car Vrgorčane nazvao mudrima i snažnima.<ref>[https://www.dalmatia.hr/hr/kultura-i-zanimljivosti/vrgorac-raosova-kula Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije] ''Vrgorac - Raosova kula '' (pristupljeno 8. ožujka 2018.)</ref> | ||
Trenutačna izmjena od 12:25, 16. ožujka 2022.
Raosova kula je fortifikacijski objekt u Vrgorcu, Hrvatska. Pripada nizu dobro očuvanih materijalnih ostataka osmanske kulturne baštine u gradu, prije svega kulâ.[1] U gradu je danas osam[2] turskih kula znane pod imenima Avala, Dizdarevićeva kula (Kapetanovića kula), Cukarinovićeva kula, Pakerova kula, Muminova kula, Raosova kula. Kao malo gdje na jugu Hrvatske, naglašene su u naselju i brojem i po položaju. Namjena im je bila stambena i obrambena. Služila su kao sigurno prenoćište. [3] Prenoćište je bila caru Franji Josipu kad je 1875. putovao ka Metkoviću. Zabilježeno je da je car Vrgorčane nazvao mudrima i snažnima.[4]
Izvori
- ↑ Facebook - Vrgorac nekad 11. lipnja 2015. (pristupljeno 8. ožujka 2018.)
- ↑ Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije Vrgorac - Kapetanovića kula (pristupljeno 8. ožujka 2018.)
- ↑ Ethno Dalmatia Regija Vrgoračka krajina (pristupljeno 21. siječnja 2018.)
- ↑ Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije Vrgorac - Raosova kula (pristupljeno 8. ožujka 2018.)