Toggle menu
243,8 tis.
109
18
640,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ranquelche: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m skini nepotrebne znakove
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ranquelche'''-->'''Ranquelche''' (Ranqueles; gente del cañaveral; narod trske), pleme američkih Indijanaca porodice [[Araukanci|Araucanian]], nastanjeno u 18. i 19. stoljeću u [[Argentina|argentinskim]] provincijama [[San Luis]], [[Córdoba]], [[Santa Fe]] i [[Buenos Aires]]. Ranquelche, među kojima je bilo i Mapuche ratnika, kao i kreola, nalazili su se  pod vodstrvom poglavice [[Mariano Rosas|Mariana Rosasa]].
Ranquelche''' (Ranqueles; gente del cañaveral; narod trske), pleme američkih Indijanaca porodice [[Araukanci|Araucanian]], nastanjeno u 18. i 19. stoljeću u [[Argentina|argentinskim]] provincijama [[San Luis]], [[Córdoba]], [[Santa Fe]] i [[Buenos Aires]]. Ranquelche, među kojima je bilo i Mapuche ratnika, kao i kreola, nalazili su se  pod vodstrvom poglavice [[Mariano Rosas|Mariana Rosasa]].
U vrijeme ustanka protiv trostrukog saveza ([[paragvajski rat|paragvajskog rata]] (1864-1870) između [[Paragvaj]]a protiv [[Urugvaj]]a, [[Brazil]]a i Argentine) na strani su [[Felipe Varela|Felipea Varele]]. Pokoreni su tek  [[1880.]] godine u tzv. Akciji 'Osvajanje pustinje’.  
U vrijeme ustanka protiv trostrukog saveza ([[paragvajski rat|paragvajskog rata]] (1864-1870) između [[Paragvaj]]a protiv [[Urugvaj]]a, [[Brazil]]a i Argentine) na strani su [[Felipe Varela|Felipea Varele]]. Pokoreni su tek  [[1880.]] godine u tzv. Akciji 'Osvajanje pustinje’.  



Posljednja izmjena od 16. ožujak 2022. u 12:25

Ranquelche (Ranqueles; gente del cañaveral; narod trske), pleme američkih Indijanaca porodice Araucanian, nastanjeno u 18. i 19. stoljeću u argentinskim provincijama San Luis, Córdoba, Santa Fe i Buenos Aires. Ranquelche, među kojima je bilo i Mapuche ratnika, kao i kreola, nalazili su se pod vodstrvom poglavice Mariana Rosasa. U vrijeme ustanka protiv trostrukog saveza (paragvajskog rata (1864-1870) između Paragvaja protiv Urugvaja, Brazila i Argentine) na strani su Felipea Varele. Pokoreni su tek 1880. godine u tzv. Akciji 'Osvajanje pustinje’.

Danas njihovih potomaka u Argentini ima oko 4.500, a žive u provinciji La Pampa na rezervatu Colonia Emilio Mitre. U kolovozu 2007 vračeno im je 2.500 ha zemljišta u provinciji San Luis[1].

Izvori

Vanjske poveznice