Razlika između inačica stranice »Rajko Kuzmanović«

Trenutačna izmjena od 12:14, 16. ožujka 2022.

Rajko Kuzmanović (Čelinac, 1. prosinca 1931.), bosanskohercegovački političar i akademik srpskog podrijetla, bivši predsjednik bh. entiteta Republika Srpska.

Kao priznat znanstveni radnik, izabran je za dopisnog člana najviše znanstvene ustanove u Republici Srpskoj – Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske – 27. lipnja 1997. godine, a za redovnog 21. lipnja 2004. godine. Bio je tajnik Odjeljenja društvenih znanosti i potpredsjednik Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, a za njenog predsjednika izabran je 2004. godine. Preporuke za njegov izbor dali su, između ostalih, velikani srpske pravne i političke misli – akademici prof. dr Radomir Lukić, prof. dr Ljubomir Tadić i prof. dr Milorad Ekmečić. Član je još triju akademija znanosti i umjetnosti: Međunarodne kneževske akademije humanitarnih i prirodnih nauka (MAGEN) Ruske Federacije u Moskvi od 2001. (redovni član), Balkanske akademije znanosti i kulture (BASE) u Sofiji od 2005. (dopisni član) i Svjetske akademije znanosti i umjetnosti (WAAS), u San Franciscu, od 2006. (redovni član).

Vanjske poveznice

Prethodnik:	Predsjednik Republike Srpske 2007. – 2010.	Nasljednik:
Igor Radojičić 2007. – 2007.	Predsjednik Republike Srpske 2007. – 2010.	Milorad Dodik 2010. – 2018.

Inačica od 10:46, 27. kolovoza 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 12:14, 16. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (skini nepotrebne znakove)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Rajko Kuzmanović'''-->'''~~Rajko Kuzmanović''' ([[Čelinac]], [[1. prosinca]] [[1931.]]), bosanskohercegovački političar i akademik [[Srbi Bosne i Hercegovine\|srpskog]] podrijetla, bivši predsjednik bh. entiteta [[Republika Srpska]].		Rajko Kuzmanović''' ([[Čelinac]], [[1. prosinca]] [[1931.]]), bosanskohercegovački političar i akademik [[Srbi Bosne i Hercegovine\|srpskog]] podrijetla, bivši predsjednik bh. entiteta [[Republika Srpska]].

	Kao priznat znanstveni radnik, izabran je za dopisnog člana najviše znanstvene ustanove u Republici Srpskoj – [[Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske\|Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske]] – [[27. lipnja]] [[1997.]] godine, a za redovnog [[21. lipnja]] [[2004.]] godine. Bio je tajnik Odjeljenja društvenih znanosti i potpredsjednik Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, a za njenog predsjednika izabran je 2004. godine. Preporuke za njegov izbor dali su, između ostalih, velikani srpske pravne i političke misli – akademici prof. dr Radomir Lukić, prof. dr Ljubomir Tadić i prof. dr Milorad Ekmečić. Član je još triju akademija znanosti i umjetnosti: Međunarodne kneževske akademije humanitarnih i prirodnih nauka (MAGEN) Ruske Federacije u Moskvi od [[2001.]] (redovni član), Balkanske akademije znanosti i kulture (BASE) u Sofiji od [[2005.]] (dopisni član) i Svjetske akademije znanosti i umjetnosti (WAAS), u San Franciscu, od [[2006.]] (redovni član).		Kao priznat znanstveni radnik, izabran je za dopisnog člana najviše znanstvene ustanove u Republici Srpskoj – [[Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske\|Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske]] – [[27. lipnja]] [[1997.]] godine, a za redovnog [[21. lipnja]] [[2004.]] godine. Bio je tajnik Odjeljenja društvenih znanosti i potpredsjednik Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, a za njenog predsjednika izabran je 2004. godine. Preporuke za njegov izbor dali su, između ostalih, velikani srpske pravne i političke misli – akademici prof. dr Radomir Lukić, prof. dr Ljubomir Tadić i prof. dr Milorad Ekmečić. Član je još triju akademija znanosti i umjetnosti: Međunarodne kneževske akademije humanitarnih i prirodnih nauka (MAGEN) Ruske Federacije u Moskvi od [[2001.]] (redovni član), Balkanske akademije znanosti i kulture (BASE) u Sofiji od [[2005.]] (dopisni član) i Svjetske akademije znanosti i umjetnosti (WAAS), u San Franciscu, od [[2006.]] (redovni član).