More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m zamjena teksta |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Dionička tiskara''' je bila [[tiskara]] u [[Zagreb]]u koja je odigrala veliku ulogu u [[hrvatski preporod|hrvatskom preporodu]]. | |||
Osnivanje ove tiskare potaknio je [[Šime Mazzura]], političar [[Narodna stranka|Narodne stranke]] koji je s drugim disidentima iz te stranke koji su bili nezadovoljni neborbenošću protiv nepravednog austro-ugarskog režima osnovao [[Neovisna narodna stranka|Neovisnu narodnu stranku]]. <ref name="Vujnović-bubikopf">[https://books.google.hr/books?id=0UpvTRpKCGMC&pg=PA75&lpg=PA75&focus=viewport&hl=hr Forging the Bubikopf Nation: Journalism, Gender, and Modernity in Interwar Yugoslavia], American University Studies, Google knjige, str. 75.</ref> | Osnivanje ove tiskare potaknio je [[Šime Mazzura]], političar [[Narodna stranka|Narodne stranke]] koji je s drugim disidentima iz te stranke koji su bili nezadovoljni neborbenošću protiv nepravednog austro-ugarskog režima osnovao [[Neovisna narodna stranka|Neovisnu narodnu stranku]]. <ref name="Vujnović-bubikopf">[https://books.google.hr/books?id=0UpvTRpKCGMC&pg=PA75&lpg=PA75&focus=viewport&hl=hr Forging the Bubikopf Nation: Journalism, Gender, and Modernity in Interwar Yugoslavia], American University Studies, Google knjige, str. 75.</ref> | ||
Posljednja izmjena od 16. ožujak 2022. u 11:04
Dionička tiskara je bila tiskara u Zagrebu koja je odigrala veliku ulogu u hrvatskom preporodu.
Osnivanje ove tiskare potaknio je Šime Mazzura, političar Narodne stranke koji je s drugim disidentima iz te stranke koji su bili nezadovoljni neborbenošću protiv nepravednog austro-ugarskog režima osnovao Neovisnu narodnu stranku. [1]
Tiskaru je osnovao 1871. godine. [1] Ova je tiskara bila višegodišnji tiskar zagrebačkog Obzora, koji je bio glavno izdanje ove tiskare[1](i Pozora i Vienca), u kojem je Mazzura pisao uvodnike, utječući na hrvatsko javno mnijenje. Bio je najveći dioničar, ali ne i najjačeg političkog utjecaja u tiskari (dioničari su bili Ivan Bauer, Josip Hofman, Hinko Janušić, Šime Mazzura, Franjo Švrljuga, Ladislav Mrazović, Ivan Vončina, Spiro Brusina i Franjo Rački).[2]
Dioničari ove tiskare bili su i Franjo Rački, Josip Pasarić i Ivan Zahar[3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Forging the Bubikopf Nation: Journalism, Gender, and Modernity in Interwar Yugoslavia, American University Studies, Google knjige, str. 75.
- ↑ Marina Vujnović: Forging the Bubikopf Nation: A Feminist Political-economic Analysis of Ženski list..., 2008., Google knjige, str. 106.
- ↑ Marina Vujnović: Forging the Bubikopf Nation: Journalism, Gender, and Modernity in Interwar Yugoslavia, American University Studies, Google knjige, str. 76.