Razlika između inačica stranice »Detekcija«

Trenutačna izmjena od 02:04, 14. ožujka 2022.

Shematski prikaz maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice.

Detekcija (lat. detectio: razotkrivanje) je pronalaženje, otkrivanje (na primjer elektromagnetskih valova), osobito štetnih i otrovnih sastojaka (bojnih otrova, radioaktivnog zračenja) ili neprijateljskih objekata (minâ, zrakoplova, podmornica). Detekcija se obično obavlja uz pomoć posebnih uređaja (detektor). Ovamo pripadaju i radari, podvodni lokatori i slično.

Detekcija ionizirajućih čestica

Podrobniji članak o temi: Ionizirajuće zračenje

Detekcija ionizirajućih čestica (što ih emitiraju na primjer atomske jezgre) primjenjuje se u nuklearnoj i visokoenergetskoj fizici i drugdje. Brze električki nabijene čestice prolaskom kroz tvar ioniziraju (izbijanjem elektrona iz atoma) ili pobuđuju atome, a proizvedeni elektroni i ioni uzrokuju pojave što ih registriraju osjetljivi dijelovi detektora zračenja. Za detekciju česticâ služe brojači (na primjer Geigerov brojač) ili komore (na primjer Wilsonova ili maglena komora). U vojsci se provodi radi pravodobnog poduzimanja mjera zaštite od radioaktivnog zračenja, bioloških ili kemijskih bojnih otrova, stavljanja pojedinih postrojbi u odgovarajući stupanj pripravnosti (posebno snaga za protuzračnu obranu), izbjegavanja opasnosti od mina, određivanja mjesta ciljeva i drugo. ^[1]

Detektor

Podrobniji članak o temi: Detektor

Detektor (kasnolat. detector, od lat. detegere: otkriti; preko engl. i njem.) je osjetljiva naprava, mjerni instrument ili uređaj kojim se ustanovljuje (to jest otkriva, opaža) postojanje (ili promjena) neke pojave (na primjer čestica, zračenja) ili mjerljive veličine (na primjer napon, struja, magnetsko polje, signal). Služi za traženje predmeta i tvari (na primjer detektor metala), otkrivanje (detektor laži), te za opažanje pojava, izdvajanje nekoga signala ili pokazivanje, primjerice radioaktivnosti (na primjer elektroskop, indikator). ^[2]

Izvori

↑ detekcija, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
↑ detektor, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

[1] detekcija, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

[2] detektor, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

[1]

[2]

Inačica od 23:55, 21. listopada 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 02:04, 14. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (brisanje nepotrebnih znakova)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Detekcija'''-->~~[[datoteka:Geiger counter.jpg\|mini\|250px\|desno\|[[Geigerov brojač]].]]		[[datoteka:Geiger counter.jpg\|mini\|250px\|desno\|[[Geigerov brojač]].]]

	[[Datoteka:Maglena komora.jpg\|mini\|250px\|Shematski prikaz [[Maglena komora\|maglene komore]]. Naglim pomicanjem [[Klip stroja\|klipa]] prema dolje, nezasićena [[vodena para]] u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a [[kondenzacija]] se u obliku niza malih kapljica događa oko [[ion]]a koje je načinio prolaz nabijene čestice.]]		[[Datoteka:Maglena komora.jpg\|mini\|250px\|Shematski prikaz [[Maglena komora\|maglene komore]]. Naglim pomicanjem [[Klip stroja\|klipa]] prema dolje, nezasićena [[vodena para]] u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a [[kondenzacija]] se u obliku niza malih kapljica događa oko [[ion]]a koje je načinio prolaz nabijene čestice.]]