Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnih znakova |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{naslov u kurzivu}} | |||
'''De resolutione et compositione mathematica''' (hrvatski: ''O analitičkom i sintetičkom u matematici'') je djelo hrvatskoga matematičara i fizičara iz Dubrovnika [[Marin Getaldić|Marina Getaldića]]. Napisao ga je na latinskom jeziku.<ref name="HELZMK"> '''Getaldić, Marin''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21855] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016. Pristupljeno 6. prosinca 2018.</ref> | '''De resolutione et compositione mathematica''' (hrvatski: ''O analitičkom i sintetičkom u matematici'') je djelo hrvatskoga matematičara i fizičara iz Dubrovnika [[Marin Getaldić|Marina Getaldića]]. Napisao ga je na latinskom jeziku.<ref name="HELZMK"> '''Getaldić, Marin''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21855] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016. Pristupljeno 6. prosinca 2018.</ref> | ||
Posljednja izmjena od 13. ožujak 2022. u 20:19
De resolutione et compositione mathematica (hrvatski: O analitičkom i sintetičkom u matematici) je djelo hrvatskoga matematičara i fizičara iz Dubrovnika Marina Getaldića. Napisao ga je na latinskom jeziku.[1]
Getaldić se je bavio praktičnom primjenom matematike u rješavanju geodetskih problema. U ovom je djelu izložio zanimljiv pristup određivanja obujma Zemlje. Za rješenje je problema predložio vlastitu, čisto geodetsku metodu, objavljenu posmrtno u ovom djelu. U djelu ne obuhvaća astronomska mjerenja. Danas ova metoda danas nema praktične vrijednosti, ali je važna u povijesti znanosti zbog svoje izvornosti. U usporedbi sa sličnim onodobnim metodama davala je najtočniji rezultat.[1]
Objavljeno je poslije Getaldićeve smrti 1630. godine u Rimu. Djelo je dao tiskati hrvatski isusovac Ignjat Tudušević, predavač na sveučilištu.[2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Getaldić, Marin, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016. Pristupljeno 6. prosinca 2018.
- ↑ Stipan Bunjevac: Zaboravljeni hrvatski velikani - profesori na stranim sveučilištima. Nizanka životopisa o manje ili više poznatim ali potpuno nepoznatim hrvatskim misionarima, istraživačima, znanstvenicima, profesorima, književnicima, diplomatima i ispovjednicima od 16. do 20. stoljeća na različitim kontinentima, na temelju knjige Mije Korade 'Istraživači novih obzorja': Pronositelji znanja diljem svijeta, Glas Koncila, br. 45, 11. studenoga 2018., str. 21.