Razlika između inačica stranice »De excidio et conquestu Britanniae«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (brisanje nepotrebnih znakova)
 
(Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''De excidio et conquestu Britanniae'''-->{{Naslov u kurzivu}}
{{Naslov u kurzivu}}
'''De Excidio et Conquestu Britanniae''' ([[latinski]] za "'''O rušenju i osvajanju Britanije'''"), također '''De excidio Britanniae''', '''De excidio et conquestu Britanniae liber querulus''', dokument iz 6. stoljeća [[Briti|britskog]] [[keltsko kršćanstvo|klerika]] sv. [[Gildas]]a.
'''De Excidio et Conquestu Britanniae''' ([[latinski]] za "'''O rušenju i osvajanju Britanije'''"), također '''De excidio Britanniae''', '''De excidio et conquestu Britanniae liber querulus''', dokument iz 6. stoljeća [[Briti|britskog]] [[keltsko kršćanstvo|klerika]] sv. [[Gildas]]a.


Redak 8: Redak 8:
Prvi dio sadrži ispripovijedanu britansku povijest od [[Rimsko osvajanje Britanije|rimskog osvajanja Britanije]] do Gildasovog vremena. Uključuje referencije na [[Ambrozije Aurelijan|Ambrozija Aurelijana]] i britsku pobjedu nad Sasima u [[bitka na gori Badonu|bitki na gori Badonu]] (Mons Badonicus). Drugi dio je osuda petorice kraljeva za razne njihove grijehe, uključujući opskurne osobe i one odnosno dobro dokumentirane poput [[Maelgwn Gwynedd|Maelgwna Gwynedda]]. Trećim dijelom slično napada britske klerike tog vremena.
Prvi dio sadrži ispripovijedanu britansku povijest od [[Rimsko osvajanje Britanije|rimskog osvajanja Britanije]] do Gildasovog vremena. Uključuje referencije na [[Ambrozije Aurelijan|Ambrozija Aurelijana]] i britsku pobjedu nad Sasima u [[bitka na gori Badonu|bitki na gori Badonu]] (Mons Badonicus). Drugi dio je osuda petorice kraljeva za razne njihove grijehe, uključujući opskurne osobe i one odnosno dobro dokumentirane poput [[Maelgwn Gwynedd|Maelgwna Gwynedda]]. Trećim dijelom slično napada britske klerike tog vremena.


Gildasov rad je od velike važnosti povjesničarima. Premda ga Gildas nije primarno namjeravao napisati kao povijesno, ipak je gotovo jedino preživjelo vrelo koje je napisao vremenski donekle blizak autor zbivanjima na Britaniji u 5. i 6. stoljeću. Dokument znanastvenici obično datiraju u 540.-te, a danas se smatra da je možda stariji, iz prve četvrtine šestog stoljeća ili prije toga.<ref name=Fletcher_21>{{cite book |last= Fletcher|first= Richard|title= Who's Who in Roman Britain and Anglo-Saxon England|pages=21–22|year= 1989|language=eng.|publisher= Shepheard-Walwyn|isbn=0-85683-089-5}}</ref> Cambridgeska povjesničarka Karen George u svojoj iscrpnoj studiji Gildasova teksta, nudi vremenski raspon od oko 510. do 530. godine.<ref>(eng.) George, Karen, ''Gildas's De Excidio Britonum and the Early British Church'', Studies in Celtic History 26, Boydell Press, 2009, str. 125.</ref>
Gildasov rad je od velike važnosti povjesničarima. Premda ga Gildas nije primarno namjeravao napisati kao povijesno, ipak je gotovo jedino preživjelo vrelo koje je napisao vremenski donekle blizak autor zbivanjima na Britaniji u 5. i 6. stoljeću. Dokument znanastvenici obično datiraju u 540.-te, a danas se smatra da je možda stariji, iz prve četvrtine šestog stoljeća ili prije toga.<ref name=Fletcher_21>{{Citiranje knjige |last= Fletcher|first= Richard|title= Who's Who in Roman Britain and Anglo-Saxon England|pages=21–22|year= 1989|language=eng.|publisher= Shepheard-Walwyn|isbn=0-85683-089-5}}</ref> Cambridgeska povjesničarka Karen George u svojoj iscrpnoj studiji Gildasova teksta, nudi vremenski raspon od oko 510. do 530. godine.<ref>(eng.) George, Karen, ''Gildas's De Excidio Britonum and the Early British Church'', Studies in Celtic History 26, Boydell Press, 2009, str. 125.</ref>


== Vidi ==
== Vidi ==
Redak 54: Redak 54:
|url=https://books.google.com/books?id=XX3TAAAAMAAJ&printsec=frontcover
|url=https://books.google.com/books?id=XX3TAAAAMAAJ&printsec=frontcover
}} &mdash; na latinskom
}} &mdash; na latinskom
*{{cite book |last= Gransden|first= Antonia|title= Historical Writing in England: c. 500 to c. 1307| publisher= Routledge|year= 1996|url=https://books.google.com/books?id=teWXo-Sl9hMC&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false|accessdate= June 16, 2010|isbn= 9780415151245}}
*{{Citiranje knjige |last= Gransden|first= Antonia|title= Historical Writing in England: c. 500 to c. 1307| publisher= Routledge|year= 1996|url=https://books.google.com/books?id=teWXo-Sl9hMC&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false|accessdate= June 16, 2010|isbn= 9780415151245}}
*{{cite book|first=Guy|last=Halsall|authorlink=Guy Halsall|title=Worlds of Arthur: Facts & Fictions of the Dark Ages|publisher=Oxford University Press|location=Oxford, UK|year=2013|isbn=978-0-19-870084-5|ref=harv}}
*{{Citiranje knjige|first=Guy|last=Halsall|authorlink=Guy Halsall|title=Worlds of Arthur: Facts & Fictions of the Dark Ages|publisher=Oxford University Press|location=Oxford, UK|year=2013|isbn=978-0-19-870084-5|ref=harv}}
*{{cite book |last= Koch|first= John T.|title= Celtic Culture: A Historical Encyclopedia| publisher= ABC-CLIO|year= 2006|url=https://books.google.com/books?id=f899xH_quaMC&printsec=frontcover&dq=Celtic+Culture:+A+Historical+Encyclopedia#v=onepage&q&f=false|accessdate= June 16, 2010|isbn= 9781851094400}}
*{{Citiranje knjige |last= Koch|first= John T.|title= Celtic Culture: A Historical Encyclopedia| publisher= ABC-CLIO|year= 2006|url=https://books.google.com/books?id=f899xH_quaMC&printsec=frontcover&dq=Celtic+Culture:+A+Historical+Encyclopedia#v=onepage&q&f=false|accessdate= June 16, 2010|isbn= 9781851094400}}
*{{Citation|last=Lloyd|first=John Edward|author-link=John Edward Lloyd|year=1911|contribution=|title=A History of Wales from the Earliest Times to the Edwardian Conquest|volume=I|edition=2nd|publisher=Longmans, Green, and Co|publication-date=1912|publication-place=London|pages=|url=https://books.google.com/books?id=NYwNAAAAIAAJ&printsec=frontcover}}
*{{Citation|last=Lloyd|first=John Edward|author-link=John Edward Lloyd|year=1911|contribution=|title=A History of Wales from the Earliest Times to the Edwardian Conquest|volume=I|edition=2nd|publisher=Longmans, Green, and Co|publication-date=1912|publication-place=London|pages=|url=https://books.google.com/books?id=NYwNAAAAIAAJ&printsec=frontcover}}
* Miller, Molly. "Bede's use of Gildas." ''English Historical Review'' (1975): 241-261 [https://www.jstor.org/stable/566923 in JSTOR].
* Miller, Molly. "Bede's use of Gildas." ''English Historical Review'' (1975): 241-261 [https://www.jstor.org/stable/566923 in JSTOR].

Trenutačna izmjena od 20:17, 13. ožujka 2022.

De Excidio et Conquestu Britanniae (latinski za "O rušenju i osvajanju Britanije"), također De excidio Britanniae, De excidio et conquestu Britanniae liber querulus, dokument iz 6. stoljeća britskog klerika sv. Gildasa.

Dokument

To je trodijelna propovijed u kojoj se osuđuje Gildasove suvremenika, i vjernike i sekularne, koje krivi za loše stanje stvari u poslijerimskoj Britaniji. Jedan je od najvažnijih vrela za povijest Britanije u 5. i 6. stoljeću, jer je jedino značajno vrelo za to razdoblje koje je napisala osoba koja je vremenski skoro suvremenik opisanih osoba i događaja. Prva povijesna referencija na apel Gemitus Britannorum je u ovom dokumentu. Gildas je ovim djelom bio uzor mlađim autorima. Beda Časni je u Historia ecclesiastica gentis Anglorum bavio se anglosaskim invazijama, Alcuin vikinškim, posebice kad piše o pljačkanju Lindisfarnea 793. godine. Zazivanje Gildasa kao povijesni primjer služi za predložiti zamisao o moralnoj i vjerskoj reformi kao lijeku za invazije. Wulfstan Yorški posiže za Gildasom da bi postigao što želi reći u svojim propovijedima, posebice u Sermo Lupi ad Anglos.

Prvi dio sadrži ispripovijedanu britansku povijest od rimskog osvajanja Britanije do Gildasovog vremena. Uključuje referencije na Ambrozija Aurelijana i britsku pobjedu nad Sasima u bitki na gori Badonu (Mons Badonicus). Drugi dio je osuda petorice kraljeva za razne njihove grijehe, uključujući opskurne osobe i one odnosno dobro dokumentirane poput Maelgwna Gwynedda. Trećim dijelom slično napada britske klerike tog vremena.

Gildasov rad je od velike važnosti povjesničarima. Premda ga Gildas nije primarno namjeravao napisati kao povijesno, ipak je gotovo jedino preživjelo vrelo koje je napisao vremenski donekle blizak autor zbivanjima na Britaniji u 5. i 6. stoljeću. Dokument znanastvenici obično datiraju u 540.-te, a danas se smatra da je možda stariji, iz prve četvrtine šestog stoljeća ili prije toga.[1] Cambridgeska povjesničarka Karen George u svojoj iscrpnoj studiji Gildasova teksta, nudi vremenski raspon od oko 510. do 530. godine.[2]

Vidi

Referencije

Izvori

Vanjske poveznice

Bilješke

  1. Fletcher, Richard (1989) (engl.). Who's Who in Roman Britain and Anglo-Saxon England. Shepheard-Walwyn. str. 21–22. ISBN 0-85683-089-5 
  2. (eng.) George, Karen, Gildas's De Excidio Britonum and the Early British Church, Studies in Celtic History 26, Boydell Press, 2009, str. 125.