Darko Suvin: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m brisanje nepotrebnih znakova
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Darko Suvin'''-->'''Darko Suvin''' ([[Zagreb]], [[19. srpnja]] [[1930.]]) akademik [[Kanada|kanadske]] [[Royal Society of Canada|akademije]], professor emeritus književnosti, teoretičar [[Znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]]
'''Darko Suvin''' ([[Zagreb]], [[19. srpnja]] [[1930.]]) akademik [[Kanada|kanadske]] [[Royal Society of Canada|akademije]], professor emeritus književnosti, teoretičar [[Znanstvena fantastika|znanstvene fantastike]]


== Životopis ==
== Životopis ==

Posljednja izmjena od 13. ožujak 2022. u 17:09

Darko Suvin (Zagreb, 19. srpnja 1930.) akademik kanadske akademije, professor emeritus književnosti, teoretičar znanstvene fantastike

Životopis[uredi]

Suvin je rođen 1930. godine u Zagrebu u židovskoj obitelji Miroslava i Trude Šlesinger (kasnije promijenili prezime u Suvin zbog antisemitizma).[1] Tijekom rata (1943. ili 1944.) bomba je eksplodirala 50-ak metara od njega, što je obzirom na njegove godine tada (13 ili 14 godina) imalo ključan utjecaj na njegovo razmišljanje o alternativnim povijestima i ultimativno njegov životni interes za znanstvenu fantastiku.[2] Radio je na Filozofskom fakultetu Sveučilištu u Zagrebu, na katedri za komparativnu književnost od 1959. do 1967. godine. Preselio se u Kanadu, gdje je predavao dramsku književnost i ZF na sveučilištu McGill u Montrealu od 1968. godine. Doktorirao je u Zagrebu 1970. godine disertacijom "Dramatika Iva Vojnovića: (geneza i struktura)".[3] Umirovljen je na sveučilištu McGill 1999. godine, po umirovljenju preselio se u Italiju.

ZF rad[uredi]

Darko Suvin vjerojatno je najpoznatiji svjetski teoretičar znanstvene fantastike, koju je definirao kao književnost spoznajnog očuđenja. Ključno mu je djelo knjiga "Metamorphoses of Science Fiction: On the Poetics and History of a Literary Genre", objavljeno 1979. godine.[4] Osim što je predavao znanstvenu fantastiku i pisao o njoj, bio je suurednik znanstvenog časopisa Science-Fiction Studies od njegovog osnutka 1973. godine do 1981. godine. Na SFeraKonu 2009. godine dodijeljena mu je Nagrada SFERA za životno djelo.

Djela[uredi]

Na hrvatskome[uredi]

  • Dva vida dramaturgije: eseji o teatralnoj viziji, Studentski centar Sveučilišta, Zagreb, 1964.
  • Od Lukijana do Lunjika: povijesni pregled i antologija naučnofantastičke literature, Epoha, Zagreb, 1965.
  • Uvod u Brechta, Školska knjiga, Zagreb, 1970.
  • Armirana Arkadija (pjesme), Naprijed, Zagreb, 1990.
  • Gdje smo? kuda idemo?: za političku epistemologiju spasa: eseji za orijentaciju i djelovanje u oskudnom vremenu, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2006., ISBN 953-164-092-0
  • Metamorfoze znanstvene fantastike: o poetici i povijesti jednog književnog žanra, Profil multimedija, Zagreb, 2010., ISBN 978-953-319-128-7
  • Preživjeti potop: fantasy, po-robljenje i granična spoznaja, Mentor, Zagreb, 2012., ISBN 978-953711384-1

Na stranim jezicima[uredi]

  • Metamorphoses of Science Fiction: On the Poetics and History of a Literary Genre, New Haven & London, 1979.
  • Victorian Science Fiction in the U. K.: The Discourses of Knowledge and of Power, Boston, 1983.
  • Positions and Presuppositions in Science Fiction, London, 1988.

Izvori[uredi]

  1. Gordogan - kulturni magazin; Darko Suvin; Slatki dani, strašni dani (iz Memoara jednog skojevca, dio 1); stranica 25; broj 15-18, godina VI/VII, zima-jesen 2008 / zima-jesen 2009.
  2. Horst Pukallus: An Interview with Darko Suvin: Science Fiction and History, Cyberpunk, Russia...., lipnja 1989., prvi put objavljen u Das Science Fiction Jahr 1990, uredio Wolfgang Jeschke (München: Heyne Verlag, 1990). ], They had consequences for my thinking: it became very easy to think of alternative time-streams, of alternative histories, because we all lived them. When I was a little boy there was still monarchist Yugoslavia; then we had the Fascist occupation, we had the partisans, the revolution, post-war Titoism. These were all alternative time-streams. It was very clear what would happen if Hitler won the war: one didn't need to read Philip K. Dick to know it. A Nazi bomb hit 50 meters from me in 1943 or '44: in a very slightly alternative world, I'd have died then, before my teens (and I've always felt, on the one hand, that every extra day was pure gravy, and on the other that I have certain responsibilities to speak for those who died that day)., pristupljeno 19. svibnja 2013.
  3. Dramatika Iva Vojnovića: (geneza i struktura): [doktorska disertacija / Darko Suvin., 1970.
  4. Ubiq, 2007., broj 1, str. 239