Razlika između inačica stranice »Daranj«

Trenutačna izmjena od 16:40, 13. ožujka 2022.

Daranj^[1] (mađ. Darány) je selo u južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 28,10 km četvornih.

Zemljopisni položaj

Nalazi se na 45° 58' 49" sjeverne zemljopisne širine i 17° 35' 7" istočne zemljopisne dužine, 3,5 km sjeveroistočno od Drave i granice sa Republikom Hrvatskom. Najbliže naselje u RH je Novi Gradac.

Barča je 7 km prema jugozapadu, Išvandin je 2,5 km sjeverno-sjeveroistočno, Zádor je 4 km istočno-jugoistočno, Dombol (Dombov) je 2,5 km jugoistočno, Gardonja je 2 km južno-jugoistočno, a Tomašin je 2 km južno-jugozapadno.

Upravna organizacija

Upravno pripada Barčanskoj mikroregiji u Šomođskoj županiji. Poštanski broj je 7988.

U ovom selu djeluje jedinica hrvatske manjinske samouprave.

Povijest

Prvi pisani dokumenti spominju Darány 1437., kad ga se darovali obitelji Marczali. Vjerojatno je da je Darány postojao i prije. Ime župe u obliku Daron se spominje 1455., prigodom posvećivanja crkve sv. Ivana Krstitelja.

Za vrijeme turske vlasti su porezni popisi (defteri) zabilježili 30 odnosno 56 kuća.

Selo je pripadalo plemićima Nádasdyjima, a kasnije Széchenyijima.

Prvi Hrvat koji se naselio u Daranj je došao u godinama nešto prije početka Drugoga svjetskog rata. Daranj je bio selo mađarskog stanovništva uglavnom kalvinističke vjere^[1].

Promet

Kroz Darány prolazi državna cestovna prometnica br. 6. Kroz selo prolazi željeznička prometnica Velika Kaniža – Pečuh. 1 km južno od sela prolazi željeznička pruga Barča – Viljan. U selu je željeznička postaja, a postaja na udaljenoj pruzi Barča – Viljan također nosi ime ovog sela.

Gospodarstvo

Daranj je poznato lovište. Kroz povijest su obližnje velike šume su izvorom daranjskih prihoda. Staništem su brojnih zaštićenih životinjskih vrsta^[1].

Stanovništvo

Daranj ima 1019 stanovnika (2001.). Mađari su većina. Romi čine 4%, Hrvati čine 1,3%, Nijemci čine 0,4%, nepoznate nacionalnosti i onih koji su se odbili nacionalno izjasniti je 14% te ostali. Rimokatolika je 43,5%, kalvinista je 28,1%, luterana 0,6%, grkokatolika 0,3% te ostalih.

Kulturne znamenitosti

na cesti br. 6, kod križanja sa željezničkom prugom, se nalazi 400 godina stari hrast lužnjak promjera 6 metara u visini prsiju. Pod zaštitom je od 1942. godine. S tim hrastom je u svezi legenda o mađarskom pustolovu (betyár) Bandiju Patku. Hrast nosi njegovo ime^[1].
u selu se nalazi reformirana crkva iz 1826.^[1], građena u klasicističkom stilu, prema popisu nacionalnih spomenika
darányske rode su se pročule po paru roda
od 1991. se održava kulturna manifestacija Dan sela^[1]

Odgoj i obrazovanje

dječji vrtić i škola^[1]

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 ^1,4 ^1,5 ^1,6 Hrvatski glasnik, br. 34/2009. Branka Pavić Blažetin: Daranjski Hrvati, 19. kolovoza 2009.

Vanjske poveznice

(mađ.) Darány a Vendégvárón
(engl.) Daranj na fallingrain.com

[Hrvatski_glasnik-1] 1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 ^1,4 ^1,5 ^1,6 Hrvatski glasnik, br. 34/2009. Branka Pavić Blažetin: Daranjski Hrvati, 19. kolovoza 2009.

[1]

Inačica od 07:21, 20. rujna 2021. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)		Trenutačna izmjena od 16:40, 13. ožujka 2022. (vidi izvor) WikiSysop (razgovor \| doprinosi) m (brisanje nepotrebnih znakova)
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Daranj'''-->~~'''Daranj'''<ref name="Hrvatski glasnik">[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2009_2/glasnik2009-34i.pdf ''Hrvatski glasnik'', br. 34/2009.] Branka Pavić Blažetin: Daranjski Hrvati, 19. kolovoza 2009.</ref> (mađ. ''Darány'') je selo u južnoj [[Mađarska\|Mađarskoj]].		'''Daranj'''<ref name="Hrvatski glasnik">[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2009_2/glasnik2009-34i.pdf ''Hrvatski glasnik'', br. 34/2009.] Branka Pavić Blažetin: Daranjski Hrvati, 19. kolovoza 2009.</ref> (mađ. ''Darány'') je selo u južnoj [[Mađarska\|Mađarskoj]].

	Zauzima površinu od 28,10 km četvornih.		Zauzima površinu od 28,10 km četvornih.