Toggle menu
309,3 tis.
57
18
528,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Danilo Gregorić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
m brisanje nepotrebnih znakova
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Danilo Gregorić'''-->'''Danilo Gregorić''' ([[1900.]]–[[1957.]]), srpski [[novinar]] i [[političar]], [[diplomat]] Kraljevine Jugoslavije u Njemačkoj. Bio je urednik srpskog lista "[[Vreme (1921.-1941.)|Vreme]]" koji je izlazio u Beogradu. Bliski suradnik njemačkog diplomata [[Viktor von Heeren|Viktora von Heerena]], izaslanika Trećeg Reicha u Jugoslaviji.  
'''Danilo Gregorić''' ([[1900.]]–[[1957.]]), srpski [[novinar]] i [[političar]], [[diplomat]] Kraljevine Jugoslavije u Njemačkoj. Bio je urednik srpskog lista "[[Vreme (1921.-1941.)|Vreme]]" koji je izlazio u Beogradu. Bliski suradnik njemačkog diplomata [[Viktor von Heeren|Viktora von Heerena]], izaslanika Trećeg Reicha u Jugoslaviji.  


Danilov otac dr. Cvetko Gregorić bio je tajnik Industrijske korporacije u Beogradu, [[Slovenci|slovenskog]] podrijetla.<ref name="Cvetković">Cvetković, Srđan (14. travnja 2007.). [http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:278355-Elita-iza-brave "Elita iza brave"]. Novosti. (srp.)</ref>
Danilov otac dr. Cvetko Gregorić bio je tajnik Industrijske korporacije u Beogradu, [[Slovenci|slovenskog]] podrijetla.<ref name="Cvetković">Cvetković, Srđan (14. travnja 2007.). [http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:278355-Elita-iza-brave "Elita iza brave"]. Novosti. (srp.)</ref>
Redak 23: Redak 23:
[[Kategorija:Srpski političari u prvoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Srpski političari u prvoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija:Srbijanski novinari]]
[[Kategorija:Srbijanski novinari]]
<!-- [[Kategorija:Srpski diplomati]] -->
 
[[Kategorija:Diplomati]]
[[Kategorija:Diplomati]]

Posljednja izmjena od 13. ožujak 2022. u 15:35

Danilo Gregorić (1900.1957.), srpski novinar i političar, diplomat Kraljevine Jugoslavije u Njemačkoj. Bio je urednik srpskog lista "Vreme" koji je izlazio u Beogradu. Bliski suradnik njemačkog diplomata Viktora von Heerena, izaslanika Trećeg Reicha u Jugoslaviji.

Danilov otac dr. Cvetko Gregorić bio je tajnik Industrijske korporacije u Beogradu, slovenskog podrijetla.[1] Danilo Gregorić bio je u Zboru. Nakon vrlo loših izbornih rezultata 1935. godine istaknuti članovi Zbora bili su nezadovoljni, kritizirali su Ljotića i odbijali slijepo podupirati njegove poteze, koji su im izgledali nerealni i ubitačni po daljnji razvitak pokreta. Ljotić je promijenio glavnog tajnika Velibora Jonića, a pred Vrhovni sud pokreta izvedeni su Jonić, Đorđe Perić i Danilo Gregorić.[2] Uskoros se pridružio Jugoslavenskoj radikalnoj zajednici Milana Stojadinovića koji je poznavao njegova oca.[1] Kad je predsjednik Vlade Dragiša Cvetković formirao vladu, uzeo je Gregorića za svojega izravnoga izaslanika u Njemačkoj, jer je Gregorić izvrsno znao njemački jezik. Gregorić je posredovao između Cvetkovića i von Ribbentropa i imao je ulogu u pristupnim pregovorima za ulazak Kraljevine Jugoslavije u Trojni pakt. Često se sukobljavao s ministrom vanjskih poslova Cincar-Markovićem. Gregorićeva je želja bila postati ministar promidžbe, ali nije uspio. Kad je Cvetković promijenio gledište prema Njemačkoj, Gregorić je postavljen za zamjenika komesara lista Vreme, te i za komesara a kasnije i za direktora lista.[1]

Kada je 27. ožujka 1941. godine izvršen državni udar, Gregorić nije bio u Beogradu. Supruga mu je uhićena, a njemu je poručeno kako neće biti puštena ako se on ne javi u upravu grada. Danilo Gregorić osuđen je na 18 godina robije zbog ratnih zločina u Jugoslaviji. Uz njega osuđeni su i Radenko Stanković, Ivo Perović i svi koji su bili za potpisivanje Trojnog pakta.

Djela

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Cvetković, Srđan (14. travnja 2007.). "Elita iza brave". Novosti. (srp.)
  2. Stefanović, Mladen (1984.). Zbor Dimitrija Ljotića (PDF). Beograd: Narodna knjiga, str. 54. - 55. (srpski).

Literatura