More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnih znakova |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Damjan Beneša'''{{fusg|1}} ([[Dubrovnik]], [[1477.]] – [[Rim]], [[prosinac|prosinca]] [[1539.]]), [[Hrvatski latinisti|hrvatski latinist]], [[prevoditelj]], [[pisac]] i [[pjesnik]].<ref name = "en">Rogačić, Benedikt, [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=6888] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, (pristupljeno 12. kolovoza 2016.)</ref> | |||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Posljednja izmjena od 13. ožujak 2022. u 13:44
Damjan Beneša ↓1 (Dubrovnik, 1477. – Rim, prosinca 1539.), hrvatski latinist, prevoditelj, pisac i pjesnik.[1]
Životopis
Damjan Beneša rođen je u Dubrovniku 1477. godine u uglednoj patricijskoj obitelji. Obrazovao se u Dubrovniku, a profesor mu je bio znameniti pjesnik Ilija Crijević. Četiri puta je bio član Maloga vijeća, dvaput providur, a tri puta je biran u Vijeće umoljenih. Također je tri puta obnašao dužnost kneza Dubrovačke Republike (u prosincu 1531., kolovozu 1534. i veljači 1537.).[1] Oženio se 1526. Jakominom Pucić, sa kojom je imao tri sina i tri kćeri.[2]
Osim nekih kraćih tekstova, objavljenih u tuđim izdanjima, za života nije ništa uspio tiskati. Najpoznatije mu je djelo ep "Kristova smrt" (lat. De morte Christi[3]), u 10 knjiga koji sadrži oko 8500 stihova.[1] Od poznatiji djela tu su još tri knjige "Epigrama" (lat. Epigrammata) i dvije knjige "Lirike" (lat. Lyrica). Prevodio je stihovima s grčkoga na latinski te se i sam okušao u pisanju grčkih stihova.
Umro je u Rimu prosinca 1539., kako Nikola Ranjina, navodi kao žrtva neke velike epidemije.[2]
Napomene
- ↑1 U spisima se javlja i kao: Damianus Benessa, Benešić, Benessius
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Rogačić, Benedikt, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, (pristupljeno 12. kolovoza 2016.)
- ↑ 2,0 2,1 Beneša Damjan, [2] "Hrvatski biografski leksikon", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.hbl.lzmk.hr, (pristupljeno 12. kolovoza 2016.)
- ↑ Slideshare Marina Polinčić: KOTOR U ANTICI I U EPILIJU IVANA BOLICE, Hrvatski studiji, Zagreb, 2014. (pristupljeno 20. ožujka 2020.)