Razlika između inačica stranice »Dabinović«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (brisanje nepotrebnih znakova) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Dabinović''', istaknuta obitelj [[Hrvati u Crnoj Gori|Hrvata]] iz [[Dobrota|Dobrote]] koja je uz dobroćanske obitelji [[Dabčević]]a, [[Radimir]]a, [[Ivanović (Dobrota)|Ivanovića]], [[Kamenarović]]a, [[Tripković]]a i druge obilježila društvenu i gospodarsku povijest svojih matičnih sredina širega područja istočnoga Jadrana i Sredozemlja.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/167353 Lovorka Čoralić, Maja Katušić. Gente di mare della nazione bochese – bokeljske tartane i mletačka vojno-pomorska intervencija u Africi 1766. godine. Povijesni prilozi (0351-9767) 32 (2013), 45; 283-311]</ref> Dabinovići su jedna od najvažnijih dobrotskih obitelji. Spominju se još u 16. stoljeću.<ref name="Leksikon">Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., {{ISBN|9539672813}}, str. 227</ref> | |||
Od 18. do 20. stoljeća dala je čak 108 pomoraca, od čega 66 kapetana.<ref name="jutarnji">[http://www.jutarnji.hr/life/najcool-ljetno-odrediste-na-svijetu/2819843/ Jutarnji list] Jutarnji.hr: ''Najcool ljetno odredište na svijetu '', 1. srpnja 2009. (pristupljeno 7. ožujka 2017.)</ref> | Od 18. do 20. stoljeća dala je čak 108 pomoraca, od čega 66 kapetana.<ref name="jutarnji">[http://www.jutarnji.hr/life/najcool-ljetno-odrediste-na-svijetu/2819843/ Jutarnji list] Jutarnji.hr: ''Najcool ljetno odredište na svijetu '', 1. srpnja 2009. (pristupljeno 7. ožujka 2017.)</ref> |
Trenutačna izmjena od 12:10, 13. ožujka 2022.
Dabinović, istaknuta obitelj Hrvata iz Dobrote koja je uz dobroćanske obitelji Dabčevića, Radimira, Ivanovića, Kamenarovića, Tripkovića i druge obilježila društvenu i gospodarsku povijest svojih matičnih sredina širega područja istočnoga Jadrana i Sredozemlja.[1] Dabinovići su jedna od najvažnijih dobrotskih obitelji. Spominju se još u 16. stoljeću.[2]
Od 18. do 20. stoljeća dala je čak 108 pomoraca, od čega 66 kapetana.[3]
Poznatiji članovi obitelji su hrvatski pravnik i povjesničar Antun Dabinović, kapetan duge plovidbe Tihomir koji je prikupljao brodsku terminologiju, surađivao na Pomorskoj enciklopediji i organizirao riječnu plovidbu u Jugoslaviji, kapetan duge plovidbe Niko zapovjednik na brodovima Jugoslavenskog Lloyda. Iz novijih vremena tu je brodovlasnik Božo A. Dabinović, koji je u Ženevi osnovao pomorsku agenciju Dabinović S.A.[2][4] Ovaj poznati pomorski poduzetnik osnovao je tu tvrtku 1956. u Švicarskoj, a poslije preselio u Monako.[5] Njegov sin je Stefan Dabinović, dobitnik nagrade “21. Novembar”, za izuzetan doprinos očuvanju pomorske i kulturne baštine Kotora i Boke Kotorske, vlasnik brodarske kompanije “Dabinović” iz Monaka.[6]
Pokraj crkve sv. Eustahija u Dobroti napravljeno je kapetansko groblje, na kojem su pored bratstava Ivanovića, Ivanovića-Moro, Tripkovića, Dabinovića, Kosovića, Marovića, Vulovića, Pasinovića i Petrovića pokopani i Radimiri.[7]
Palača obitelji Dabinović nalazi se šetnicom na poluotoku Plagenti iza palače Radoničić u kojem je danas Institut za biologiju mora.[3]
Izvori
- ↑ Lovorka Čoralić, Maja Katušić. Gente di mare della nazione bochese – bokeljske tartane i mletačka vojno-pomorska intervencija u Africi 1766. godine. Povijesni prilozi (0351-9767) 32 (2013), 45; 283-311
- ↑ 2,0 2,1 Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, str. 227
- ↑ 3,0 3,1 Jutarnji list Jutarnji.hr: Najcool ljetno odredište na svijetu , 1. srpnja 2009. (pristupljeno 7. ožujka 2017.)
- ↑ Hrvatski biografski leksikon Tatjana Delibašić (1993.): Dabinović (pristupljeno 7. ožujka 2017.)
- ↑ (crnog.) Boka News Siniša Luković: Stefan Dabinović uručio donaciju Pomorskom muzeju, 18. kolovoza 2015. (pristupljeno 7. ožujka 2017.)
- ↑ (crnog.) Boka News Kotor slavi Dan opštine, 21. studenoga 2016. (pristupljeno 7. ožujka 2017.)
- ↑ Hrvatski glasnik rujan 2013. Antun Tomić: Kapetansko groblje, str. 49 (pristupljeno 7. ožujka 2017.)
Vanjske poveznice
- Radio Dux Dabinović prvi put kupio novogradnju, 27. studenog 2013.
- Dabinović. Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine