Razlika između inačica stranice »Inflacija«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)) |
m (brisanje nepotrebnog teksta) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{dz}} | |||
[[Datoteka:World Inflation Rate 2019.png|mini|desno|380px|Stope inflacije u svijetu]] | [[Datoteka:World Inflation Rate 2019.png|mini|desno|380px|Stope inflacije u svijetu]] | ||
'''Inflacija''' je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.<ref>{{ | '''Inflacija''' je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.<ref>{{Citiranje knjige |last1=Burda |first1=Michael C. |author-link=Michael C. Burda |last2=Wyplosz |first2=Charles |title=Macroeconomics: a European text |publisher=[[Oxford University Press]] |location=Oxford [Oxfordshire] |year=1997 |isbn=0-19-877468-0}} (Glossary)</ref><ref>{{Cite journal |last1=Abel |first1=Andrew |last2=Bernanke |first2=Ben |author-link2=Ben Bernanke |title=Macroeconomics |publisher=Pearson |year=2005. |edition=5 }} (Glossary)</ref> Kada opća razina cijena poraste, određena valutna jedinica u stanju je kupiti sve manje proizvoda ili usluga, čime dolazi do smanjenja kupovne moći po novčanoj jedinici. Time valutna jedinica kao sredstvo razmjene i kao jedinica mjerenja gospodarske aktivnosti gubi na vrijednosti.<ref>[http://www.sedlabanki.is/?PageID=195 Why price stability?] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081014031836/http://www.sedlabanki.is/?PageID=195 |date=October 14, 2008 }}, Central Bank of Iceland, Accessed on September 11, 2008.</ref><ref>Paul H. Walgenbach, Norman E. Dittrich and Ernest I. Hanson, (1973), Financial Accounting, New York: Harcourt Brace Javonovich, Inc. str. 429. "The Measuring Unit principle: The unit of measure in accounting shall be the base money unit of the most relevant currency. This principle also assumes that the unit of measure is stable; that is, changes in its general purchasing power are not considered sufficiently important to require adjustments to the basic financial statements."</ref> Uobičajena mjera inflacije zove se '''stopa inflacije''' koja se računa kao godišnja promjena u općem [[Cjenovni indeks|cjenovnom indeksu]] (najčešće [[Indeks potrošačkih cijena]]).<ref name="Mankiw 2002 22–32">{{Cite journal |last=Mankiw |first=N. Gregory |author-link=N. Gregory Mankiw |title=Macroeconomics |publisher=Worth |year=2002 |edition=5 }}</ref> | ||
Suprotnost inflaciji je [[deflacija]], pri kojoj dolazi do kontinuiranog smanjenja opće razine cijena proizvoda i usluga. | Suprotnost inflaciji je [[deflacija]], pri kojoj dolazi do kontinuiranog smanjenja opće razine cijena proizvoda i usluga. | ||
Trenutačna izmjena od 10:31, 8. ožujka 2022.
Ovo je glavno značenje pojma Inflacija. Za druga značenja pogledajte Inflacija (razdvojba).
Inflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.[1][2] Kada opća razina cijena poraste, određena valutna jedinica u stanju je kupiti sve manje proizvoda ili usluga, čime dolazi do smanjenja kupovne moći po novčanoj jedinici. Time valutna jedinica kao sredstvo razmjene i kao jedinica mjerenja gospodarske aktivnosti gubi na vrijednosti.[3][4] Uobičajena mjera inflacije zove se stopa inflacije koja se računa kao godišnja promjena u općem cjenovnom indeksu (najčešće Indeks potrošačkih cijena).[5]
Suprotnost inflaciji je deflacija, pri kojoj dolazi do kontinuiranog smanjenja opće razine cijena proizvoda i usluga.
Jednostavna jednadžba stope inflacije glasi:
SI = [(razina cijena vremenskog razdoblja 2 - razina cijena vremenskog razdoblja 1 ) / razina cijena vremenskog razdoblja 1] x 100
Za mjerenje inflacije još se koristi i Indeks potrošačkih cijena (CPI) koji mjeri troškove tržišne košare dobara i usluga potrebnih za svakodnevni život. Osim toga koristi se i GDP deflator i rjeđe indeks proizvođačkih cijena.
Deflacija je proces smanjivanja opće razine cijena, suprotan inflaciji, dok je dezinflacija proces smanjivanja stope inflacije.
Stopa inflacije i utjecaj na gospodarstvo
Prema intenzitetu inflacija se obično dijeli na umjerenu (do 5% godišnje), galopirajuću (iznad 10% godišnje) i hiperinflaciju (iznad 50% godišnje).
- Umjerena inflacija prisutna je u mnogim svjetskim gospodarstvima. Povjerenje ljudi u novac nije upitno pa ga ne nastoje pretvoriti u nekretnine ili neki drugi oblik trajnih potrošnih dobara. Ljudi su spremni na dugoročne transakcije jer ih porast cijena znatnije ne obezvrjeđuje. Umjerena inflacija se obično smatra stimulativnom kako za agregatnu ponudu tako i za agregatnu potražnju.
- U galopirajućoj inflaciji, novac gubi na vrijednosti pa ljudi kod sebe zadržavaju minimalne količine potrebne za transakcije. Cijene se izražavaju u stabilnijim valutama, dok ugovori dobivaju deviznu klauzulu. Financijska tržišta odumiru iako gospodarstvo funkcionira.
- Kod hiperinflacije stopa inflacije je višeznamenkasta. Ponuda novca daleko premašuje njegovu potražnju. Novčana razmjena se zamjenjuje trampom (robna razmjena), dolazi do dramatične preraspodjele bogatstva i gospodarstvo je u rasulu. Bijeg od valute koja gubi vrijednost može dovesti do daljnjeg ubrzavanja inflacije i na taj način zatvoriti "začarani krug". Stanovništvo ne vjeruje u snagu novca pa se ni ne zadužuje a dodatna emisija novca od središnje banke, samo bi poduprla inflaciju. U stanju hiperinflacije dolazi do teških društvenih i socijalnih poremećaja a gospodarstvo uopće ne funkcionira.
Uzroci inflacije
Uzroci inflacije mogu biti višestruki. Kod inflacije potražnje, previše potrošnje je preusmjereno na premalo roba. Uzroci su porast novčane ponude, državnih rashoda te porast izvoza čime se smanjuje domaća ponuda. S druge strane, porast nominalnih nadnica, porast cijena inputa i energije i promjena deviznih tečajeva dovode do inflacije troškova. Visoke stope inflacije najčešće su prouzročene političkom odlukom u situacijama u kojima država ne može namaknuti prihode iz drugih izvora pa se odlučuje na "tiskanje novca". Do inflacije može doći i zbog želje vlasti da tiskanjem novca i kupovinom stranih valuta i obveznica izazovu devalvaciju kako bi povećali konkurentnost vlastitih proizvoda. Ako druge države odgovore istom mjerom može doći do valutnog rata, što može dovesti do inflacije u većem broju država.
Kraj inflacije i posljedice
Inercijska inflacija ostaje na istoj stopi sve dok je neki događaj ne promijeni. Cijene i troškovi rastu po istoj stopi, kao i agregatna ponuda i potražnja. Zaustavljanje ili smanjivanje inflacije često dovodi do usporavanja gospodarskog rasta i povećanja nezaposlenosti. S druge strane, zaustavljanje hiperinflacije je nužan preduvjet za normalnu gospodarsku aktivnost pa je u takvim slučajevima efekt smanjenja inflacije na gospodarstvo pozitivan. Visoka inflacija dovodi do gubitka povjerenja ljudi u valutu i monetarne vlasti; često je potrebno dugo razdoblje stabilnosti kako bi se povjerenje vratilo.
Povezani članci
Izvori
- ↑ Burda, Michael C.; Wyplosz, Charles (1997). Macroeconomics: a European text. Oxford [Oxfordshire]: Oxford University Press. ISBN 0-19-877468-0 (Glossary)
- ↑ Abel, Andrew; Bernanke, Ben (2005.). Macroeconomics (5 ed.). Pearson (Glossary)
- ↑ Why price stability? (Arhivirano 14. listopada 2008.), Central Bank of Iceland, Accessed on September 11, 2008.
- ↑ Paul H. Walgenbach, Norman E. Dittrich and Ernest I. Hanson, (1973), Financial Accounting, New York: Harcourt Brace Javonovich, Inc. str. 429. "The Measuring Unit principle: The unit of measure in accounting shall be the base money unit of the most relevant currency. This principle also assumes that the unit of measure is stable; that is, changes in its general purchasing power are not considered sufficiently important to require adjustments to the basic financial statements."
- ↑ Mankiw, N. Gregory (2002). Macroeconomics (5 ed.). Worth
Vanjske poveznice
- Stope inflacije u svijetu (njem.)