More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnog teksta |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Tema Iberija''' ([[grčki|grč.]] ''θέμα 'Ιβηρίας'') bila je [[bizant]]ska [[tema (Bizant)|tema]], vojno-upravna oblast stvorena od dijela [[Gruzija|gruzijskih]] i [[Armenija|armenskih]] oblasti u 11. stoljeću. Nastala je zahvaljujući osvajanjima cara [[Bazilije II.|Bazilija II.]] koji je od 1000. do 1021. oduzeo velike dijelove područja [[Bagrationi|gruzijskih Bagrationa]], a nastavila se širiti kroz 11. stoljeće na račun Armenije. Na vrhuncu je imala većinski [[Armenci|armensko]] stanovništvo, sa značajnom manjinom [[kalcedonsko kršćanstvo|kalcedonskih]] armenskih kršćana. Ime je dobila po [[Kavkaska Iberija|Kavkaskoj Iberiji]], odnosno izrazu kojim su se u antici opisivale [[Gruzija|gruzijske]] zemlje.<ref name="Rapp">Rapp, Stephen H. (2003), ''Studies In Medieval Georgian Historiography: Early Texts And Eurasian Contexts'', p. 414. Peeters Bvba {{ISBN|90-429-1318-5}}.</ref><ref>Арутюновой – Фиданян, В. А. Типик Григория Пакуриана. Введение, перевод и комментарий. Ереван, 1978, с. 249.</ref> Prestala je postojati 1074. nakon [[Seldžuci|seldžučkih]] osvajanja. | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 8. ožujak 2022. u 04:06
Tema Iberija (grč. θέμα 'Ιβηρίας) bila je bizantska tema, vojno-upravna oblast stvorena od dijela gruzijskih i armenskih oblasti u 11. stoljeću. Nastala je zahvaljujući osvajanjima cara Bazilija II. koji je od 1000. do 1021. oduzeo velike dijelove područja gruzijskih Bagrationa, a nastavila se širiti kroz 11. stoljeće na račun Armenije. Na vrhuncu je imala većinski armensko stanovništvo, sa značajnom manjinom kalcedonskih armenskih kršćana. Ime je dobila po Kavkaskoj Iberiji, odnosno izrazu kojim su se u antici opisivale gruzijske zemlje.[1][2] Prestala je postojati 1074. nakon seldžučkih osvajanja.
Izvori
- ↑ Rapp, Stephen H. (2003), Studies In Medieval Georgian Historiography: Early Texts And Eurasian Contexts, p. 414. Peeters Bvba ISBN 90-429-1318-5.
- ↑ Арутюновой – Фиданян, В. А. Типик Григория Пакуриана. Введение, перевод и комментарий. Ереван, 1978, с. 249.
Literatura
- Toumanoff, Cyril. Studies in Christian Caucasian History, Georgetown University Press, Washington, 1967.
- Arutyunova-Fidanyan, Viada A., Some Aspects of the Military-Administrative Districts and Byzantine Administration in Armenia During the 11th Century, REArm 20, 1986-87: 309-20.
- Kalistrat, Salia (1983), History of the Georgian Nation, Katharine Vivian trans. Paris.
- Garsoian, Nina. The Byzantine Annexation of the Armenian Kingdoms in the Eleventh Century, 192 str. u: The Armenian People from Ancient to Modern Times, vol. 1, urednik: Richard G. Hovannisian, St. Martin’s Press, New York, 1977.
- Hewsen, Robert. Armenia. A Historical Atlas. The University of Chicago Press, Chicago, 2001, str. 341 (124).