Huaorani: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m brisanje nepotrebnog teksta
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Huaorani'''-->[[Datoteka:Huaorani leader.jpg|mini|[[Serbatana]] ili puhaljka Huaorani-lovaca iz kišnih šuma bazena Amazone, ekvador. Snažnim puhanjem izbacuje se strelica, obično premazana otrovom [[kurare]], kojega ovi Indijanci proizvode i koriste u lovu.]]
[[Datoteka:Huaorani leader.jpg|mini|[[Serbatana]] ili puhaljka Huaorani-lovaca iz kišnih šuma bazena Amazone, ekvador. Snažnim puhanjem izbacuje se strelica, obično premazana otrovom [[kurare]], kojega ovi Indijanci proizvode i koriste u lovu.]]
[[Datoteka:Face paint in Ecuador.jpg|mini|Boja za bojanje lica.]]
[[Datoteka:Face paint in Ecuador.jpg|mini|Boja za bojanje lica.]]
[[Datoteka:Ethnographie amazonie huaorani24.jpg|mini|Puhaljka.]]
[[Datoteka:Ethnographie amazonie huaorani24.jpg|mini|Puhaljka.]]

Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 23:44

Serbatana ili puhaljka Huaorani-lovaca iz kišnih šuma bazena Amazone, ekvador. Snažnim puhanjem izbacuje se strelica, obično premazana otrovom kurare, kojega ovi Indijanci proizvode i koriste u lovu.
Boja za bojanje lica.
Puhaljka.

Huaorani (Waorani, Wao, Auca), ratoborna skupina američkih Indijanaca nastanjena u bazenu Amazone na istoku Ekvadora u provincijama Napo i Pastaza. Teritorij Huaorana prostire se na oko 20,000 četvornih kilometara kišne šume [1] gdje se bave poglavito lovom na majmune i ptice. Njihov jezik, huao terero, nesrodan je svim ostalim jezicima pa su klasificirani u samostalnu porodicu sabelan. Na glasu su kao neustrašivi ratnici koji su živjeli u konstantnim ratovima, i koje su Inke nazivali Auca, 'stanovnici džungle, divljaci' . Sami sebe oni nazivaju Huaorani, riječ koja označava ljude ili ljudska bića, a sve ostale zovu cowode, ili ne-ljudi.

Lokalne skupine i populacija[uredi]

  • Provincija Napo, na rijekama Shiripuno (pritoka rijeke Cononaco) i gornja Tigüino, južna granica provincije Napo (populacija prema Laura Rival za 1990. godinu:
    • a) Kanton Tena.
    • b) kanton Aguarico, sjeverno od rijeke Cononaco i južno od rijeka Yasuni (pritok Napoa), Nushiño (pritok Coconacoa),
      • (a) Gazarcocha, zapadno od río Yasuní, 65.,
      • (b) Quemperi, između rijeka Nashiño i Cononaco 16.
      • (c) Mima, srednji tok rijeke Cononaco. 19
      • (d) Carahue, trijeka Cononaco, istočno od ušća rijeka Shiripuno i Tigüino 23;
  • Provincija Pastaza, u istoimenom kantonu:
    • Toñampari, gornji Curaray. 242
    • Quenahueno, uzvodno od skupine Toñampari,78
    • Zapino, istoimena rijeka, nešto prije njenog ušća u Curaray i srednji i donji tok rijeke Nushiño, 72.
    • Tihueno, gornji tok istoimene rijeke, južno od skupine Quenahueno. 66.
    • Damuintaro, istočno od skupine Huamono. 62
    • Quihuaro, na istoimenoj rijeci, jugozapadno od skupine Huamono. 131
    • Bocaro, zapadno od skupine Quihuaro. 38.
    • Huamono, na rijeci Nushiño, 52.
    • Tigüino, gornja Tigüino, sjeverno od skupine Huamono.
    • Tagaeri, između rijeka Cachiyacu (pritoka Cononano) i Curaraya. 50.

Kultura[uredi]

Huaorani su otkriveni prije kojih pedesetak godina, a njihova kultura bila je lovačko-sakupljačka. Bili su organizirani po malenim skupinama koje su lutale između rijeka Napo i Curaray, a njihov teritorij bio je 3 puta veći nego danas [2]. odjeća Huaorana sastoji se tek od svežnja ogrlica i uskog pojasa oko donjeg dijela trbuha. Kao lovci koriste se serbatanom, puhaljkom i kopljima dugima 2,5-3 metra, učinjenih od drveta chonta.

Izvori[uredi]

Vanjske poveznice[uredi]