Hrvati u Austriji: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnog teksta |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Innsbruck - Herzog-Friedrich-Straße.jpg|alt=|mini|310x310px|''Zlatni krov'' u gradu Innsbrucku, glavnom gradu austrijske pokrajine Tirol]] | |||
'''Hrvati u Austriji''' žive već pet stoljeća i u toj zemlji imaju status autohtone [[Nacionalna manjina|nacionalne manjine]]. Osim [[Gradišćanski Hrvati|gradišćanskih Hrvata]], koji u Austriju doseljavaju u [[16. stoljeće|XVI. stoljeću]], u njoj žive i [[Hrvati]] iz [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] koji se u većem broju doseljavaju od sredine [[20. stoljeće|XX. stoljeća]]. Prema podacima središnjeg ureda za statistiku u Austriji je [[1. siječnja]] [[2017.]] živjelo '''73.328 Hrvata koji posjeduju hrvatsko državljanstvo'''<ref name=":0">Statistik Austria (1. siječnja 2017.): https://www.statistik.at/web_de/statistiken/menschen_und_gesellschaft/bevoelkerung/bevoelkerungsstruktur/111433.html</ref>. Prema podacima dušobrižničkih ureda za Hrvate u Austriji, u toj zemlji živi oko '''140.000 Hrvata,''' od kojih je veliki broj uzevši austrijsko državljanstvo ostao bez hrvatskoga. | '''Hrvati u Austriji''' žive već pet stoljeća i u toj zemlji imaju status autohtone [[Nacionalna manjina|nacionalne manjine]]. Osim [[Gradišćanski Hrvati|gradišćanskih Hrvata]], koji u Austriju doseljavaju u [[16. stoljeće|XVI. stoljeću]], u njoj žive i [[Hrvati]] iz [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] koji se u većem broju doseljavaju od sredine [[20. stoljeće|XX. stoljeća]]. Prema podacima središnjeg ureda za statistiku u Austriji je [[1. siječnja]] [[2017.]] živjelo '''73.328 Hrvata koji posjeduju hrvatsko državljanstvo'''<ref name=":0">Statistik Austria (1. siječnja 2017.): https://www.statistik.at/web_de/statistiken/menschen_und_gesellschaft/bevoelkerung/bevoelkerungsstruktur/111433.html</ref>. Prema podacima dušobrižničkih ureda za Hrvate u Austriji, u toj zemlji živi oko '''140.000 Hrvata,''' od kojih je veliki broj uzevši austrijsko državljanstvo ostao bez hrvatskoga. | ||
Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 18:02
Hrvati u Austriji žive već pet stoljeća i u toj zemlji imaju status autohtone nacionalne manjine. Osim gradišćanskih Hrvata, koji u Austriju doseljavaju u XVI. stoljeću, u njoj žive i Hrvati iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji se u većem broju doseljavaju od sredine XX. stoljeća. Prema podacima središnjeg ureda za statistiku u Austriji je 1. siječnja 2017. živjelo 73.328 Hrvata koji posjeduju hrvatsko državljanstvo[1]. Prema podacima dušobrižničkih ureda za Hrvate u Austriji, u toj zemlji živi oko 140.000 Hrvata, od kojih je veliki broj uzevši austrijsko državljanstvo ostao bez hrvatskoga.
Povijest[uredi]
Brojni su tragovi koji svjedoče o stoljetnoj nazočnosti Hrvata u Austriji. Hrvati se na današnjem teritoriju Republike Austrije prvi puta spominju još u XI. stoljeću. Od XIII. stoljeća, zahvaljujući hrvatskim učenjacima, diplomatima, plemićima i vojnicima, koji u politici, znanosti, glazbi i kulturi ostavljaju duboke tragove možemo pratiti povijest Hrvata u Austriji do danas.[2]
Doseljavanje[uredi]
U XVI. stoljeću u Austriju bježeći od Turaka dolazi prvi veliki doseljenički val Hrvata. Hrvati pristigli iz Bosne, Like i Slavonije naseljavaju granično područje između Austrije, Mađarske i Slovačke koje danas čini širi prostor austrijske savezna pokrajine Gradišće. Šezdesetih i sedamdesetih godina XX. stoljeća u Austriju dolazi drugi val hrvatskih useljenika, a početkom Domovinskog rata i treći najmasovniji val kojeg velikom većinom čine Hrvati iz Bosne i Hercegovine.
Broj Hrvata u Austriji[uredi]
Prema podacima središnjeg ureda za statistiku u Austriji je 1. siječnja 2017. živjelo 73.328 Hrvata koji posjeduju hrvatsko državljanstvo[1]. Prema podacima dušobrižničkih ureda za Hrvate u Austriji, u toj zemlji živi oko 140.000 Hrvata. Od tog broja, oko 30.000 su gradišćanski Hrvati dok su ostali Hrvati useljenici od polovine XX. stoljeća.[3] Mnogi Hrvati su uzevši austrijsko državljanstvo ostali bez hrvatskoga. Naime, u Austriji je na snazi vrlo strogi zakon o državljanstvu koji dvojno državljanstvo ne dopušta gotovo nikada, tako da su se Hrvati prilikom preuzimanja austrijskoga državljanstva kako bi stekli određena prava u toj zemlji, bili primorani odreći se svojega hrvatskog državljanstva. Procjenjuje se da je čak 50% sadašnjih Hrvata u Austriji na taj način ostalo bez hrvatskog dravljanstva.
Hrvati u Beču[uredi]
U austrijskoj metropoli živi više od trećine austrijskih Hrvata.
Društvo[uredi]
Hrvatske katoličke misije[uredi]
Veliku ulogu u očuvanju hrvatskog identiteta imaju uredi Hrvatske katoličke misije u Austriji koji se nalaze u Beču, St. Pöltenu, Linzu, Salzburgu, Innsbrucku, Feldkirchu, Grazu i Klagenfurtu. Hrvatske katoličke misije u Austriji središnje su mjesto duhovnog života Hrvata u Austriji.
Hrvatske udruge[uredi]
Hrvatske kulturne udruge koje djeluju u Austriji njeguju hrvatski jezik, tradiciju i običaje.
Mediji[uredi]
Jedan od poznatijih informativnih portala Hrvata u Austriji je kroativ.at[4], koji svakodnevno izvješćuje o aktivnostima hrvatske zajednice u Beču i Austriji. Također, svoje stranice imaju i neke HKM i kulturne zajednice Hrvata u Austriji.
Šport[uredi]
U Austriji djeluju brojni hrvatski športski klubovi od kojih su nogometni klubovi najbrojniji i okupljaju najviše sportaša. Hrvatski su sportaši u Austriji ostavili dobok trag i daju veliki doprinos uspjesima austrijskih sportskih klubova i selekcija.
Poznatiji sportaši hrvatskog podrijetla u Austriji:
- nogometaši: Ivica Vastić, Kaja Rogulj
- nogometni treneri: Nenad Bjelica, Otto Barić
- plivači: Mirna Jukić, Dinko Jukić, Alexander Rončević
Hrvatska nogometna liga Beč[uredi]
Hrvatska nogometna liga Beč je godišnje nadmetanje hrvatskih nogometnih klubova iz Beča. Liga broji deset klubova. Prvak i osvajač kupa Hrvatska nogometne lige Beč za sezonu 2012./13. je ekipa HKŠD Ravne-Brčko iz Beča.[5]
Izvori[uredi]
V.Barac Grum i dr.: Hrvatski jezični atlas : Fonološki opisi. Sv. 1 : Čakavsko narječje : Fonološki opisi govora obuhvaćenih Hrvatskim jezičnim atlasom. // Hrvatski jezični atlas. (2007) r. M. Lončarić, izvršni ur. A. Celinić (prihvaćeno za objavljivanje; opisi kvarnerskih punktova objavljeni su u HDZ 19 /2015/).
Hrvatski jezik (ur. Mijo Lončarić). Prva knjiga s tim naslovom u nekoj međunarodnoj seriji - Najnowsze dzieje jezykow slowianskich, Opole 1998. Puni tekst 643435.Hrvatski_jezik.jpg (tekst priložen 17. Sij. 2019. u 04:51 sati). U seriji objavljeno je 12 mnografija slavenskih jezika.