More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnog teksta |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Hotel Hungária''' je bivša [[hotel|hotelska]] zgrada u [[Subotica|Subotici]]. Dao ju je podići [[Bela Florijan Jakobčić]]. Kapital za izgradnju stekao je od očeve trgovine staklom, čiju je tradiciju nastavio. Izgradnja je počela 1881. Po izgradnji dao ga je u zakup. Hotel je poslije postao mjestom važnih kulturnih okupljanja, osobito otkad ju je 1906.u zakup uzeo [[Šime Budimčević]] i političkih događaja. | |||
Bila je mjestom masovnih okupljanja [[Hrvati u Vojvodini|bunjevačkih Hrvata]], kao što je [[Bunjevačko kolo]], [[Litnja zabava Pučke kasine|Litnja zabava]] [[Pučka kasina|Pučke kasine]] i druga. | Bila je mjestom masovnih okupljanja [[Hrvati u Vojvodini|bunjevačkih Hrvata]], kao što je [[Bunjevačko kolo]], [[Litnja zabava Pučke kasine|Litnja zabava]] [[Pučka kasina|Pučke kasine]] i druga. | ||
Nakon što je [[5. studenoga]] 1918. u stanu Vladislava Manojlovića donesena odluka o osnivanju [[Bunjevačko-srpski narodni odbor|Bunjevačko-srpskog narodnog odbora]], to je sprovedeno u djelo [[10. studenoga]] [[1918.]] na sastanku u velikoj sali kavane hotela Hungária. | Nakon što je [[5. studenoga]] 1918. u stanu Vladislava Manojlovića donesena odluka o osnivanju [[Bunjevačko-srpski narodni odbor|Bunjevačko-srpskog narodnog odbora]], to je sprovedeno u djelo [[10. studenoga]] [[1918.]] na sastanku u velikoj sali kavane hotela Hungária. |
Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 15:20
Hotel Hungária je bivša hotelska zgrada u Subotici. Dao ju je podići Bela Florijan Jakobčić. Kapital za izgradnju stekao je od očeve trgovine staklom, čiju je tradiciju nastavio. Izgradnja je počela 1881. Po izgradnji dao ga je u zakup. Hotel je poslije postao mjestom važnih kulturnih okupljanja, osobito otkad ju je 1906.u zakup uzeo Šime Budimčević i političkih događaja. Bila je mjestom masovnih okupljanja bunjevačkih Hrvata, kao što je Bunjevačko kolo, Litnja zabava Pučke kasine i druga. Nakon što je 5. studenoga 1918. u stanu Vladislava Manojlovića donesena odluka o osnivanju Bunjevačko-srpskog narodnog odbora, to je sprovedeno u djelo 10. studenoga 1918. na sastanku u velikoj sali kavane hotela Hungária. Od listopada 1911. u zgradi se nalazilo kino Lifka koje je radilo do polovine 1930-ih, te od kraja drugog svjetskog rata do 1990-ih. Zgrada je temeljito rekonstruirana 2009. godine. U njoj danas djeluju Art-kino Alexander Lifka i Kazalište Dezső Kosztolányi.
Izvori
- Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca 11 J, Subotica:Hrvatsko akademsko društvo, 2011., M. Grlica: Jakobčić, Bela Florijan Jakobčić, S. Mačković: Mirko Jakobčić, Jakobčić-Selo, Z. Čota: Ivan Jakobčić, S. Mačković i E. Hemar: Eugen Jakobčić, s. 11-14
- Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca 4, Subotica:Hrvatsko akademsko društvo, 2005., M. Grlica: Bunjevačko-srpski narodni odbor u Subotici, s. 42-43