Razlika između inačica stranice »Horda«
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)) |
m (brisanje nepotrebnog teksta) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica istog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{dz}} | |||
[[Datoteka:Ger Tereg Blue.jpg|minijatura|[[Mongoli|Mongolska]] horda u pokretu]] | [[Datoteka:Ger Tereg Blue.jpg|minijatura|[[Mongoli|Mongolska]] horda u pokretu]] | ||
'''Horda''' je bila pokretna društvena skupina i prvi oblik ljudskog združavanja. Za horde nije postojalo stalno mjesto boravka, jer ona je bila pokretna zajednica koja se u stalnoj potrazi za prirodno izdašnijom i bogatijom životnom sredinom kretala s jednog mjesta na drugo. Takav način života bio je uvjetovan načinom pribavljanja sredstava za život, a to je bilo isključivo skupljačko gospodarstvo. Nije bilo društvene, već je dominirala prirodna podjela rada. Ona se zasnivala na podjeli dužnosti i poslova između muškarca i žene, odnosno između odraslih i djece. Zbog svoje pokretljivosti, hordi nije odgovarao veliki broj pripadnika. Horda je u najboljem slučaju imala do oko 80 članova. Svojina je bila zajednička, a samo su izvjesna primitivna sredstva i uporabni predmeti mogli biti u osobnom vlasništvu. Domaćinstvo je također bilo zajedničko, a na ovom stupnju razvitka vladala je potpuna sloboda spolnih odnosa, bez bilo kakvih rodbinskih ili generacijskih zabrana. U znanosti se takav primitivni način općenja naziva [[Promiskuitet|promiskuitet]]. U suvremenom društvu nema primjera hordi.<ref>Žepić (1999.), str. 130.</ref> | '''Horda''' je bila pokretna društvena skupina i prvi oblik ljudskog združavanja. Za horde nije postojalo stalno mjesto boravka, jer ona je bila pokretna zajednica koja se u stalnoj potrazi za prirodno izdašnijom i bogatijom životnom sredinom kretala s jednog mjesta na drugo. Takav način života bio je uvjetovan načinom pribavljanja sredstava za život, a to je bilo isključivo skupljačko gospodarstvo. Nije bilo društvene, već je dominirala prirodna podjela rada. Ona se zasnivala na podjeli dužnosti i poslova između muškarca i žene, odnosno između odraslih i djece. Zbog svoje pokretljivosti, hordi nije odgovarao veliki broj pripadnika. Horda je u najboljem slučaju imala do oko 80 članova. Svojina je bila zajednička, a samo su izvjesna primitivna sredstva i uporabni predmeti mogli biti u osobnom vlasništvu. Domaćinstvo je također bilo zajedničko, a na ovom stupnju razvitka vladala je potpuna sloboda spolnih odnosa, bez bilo kakvih rodbinskih ili generacijskih zabrana. U znanosti se takav primitivni način općenja naziva [[Promiskuitet|promiskuitet]]. U suvremenom društvu nema primjera hordi.<ref>Žepić (1999.), str. 130.</ref> | ||
| Redak 15: | Redak 15: | ||
# pleme nastanjuje određeno područje, dok horde sele na različita područja. | # pleme nastanjuje određeno područje, dok horde sele na različita područja. | ||
[[Etimologija]] pojašnjava da riječ "horda" dolazi od dolazi od [[Turski jezik|turske]] riječi "''ordu''", što znači vojska.<ref>{{ | [[Etimologija]] pojašnjava da riječ "horda" dolazi od dolazi od [[Turski jezik|turske]] riječi "''ordu''", što znači vojska.<ref>{{Citiranje weba|url=http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=fVxhXRA%3D&keyword=horda |title=Horda |publisher=Hrvatski jezični portal |date= |accessdate=7. srpnja 2013.}}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Trenutačna izmjena od 13:35, 7. ožujka 2022.
Ovo je glavno značenje pojma Horda. Za druga značenja pogledajte Horda (razdvojba).
Horda je bila pokretna društvena skupina i prvi oblik ljudskog združavanja. Za horde nije postojalo stalno mjesto boravka, jer ona je bila pokretna zajednica koja se u stalnoj potrazi za prirodno izdašnijom i bogatijom životnom sredinom kretala s jednog mjesta na drugo. Takav način života bio je uvjetovan načinom pribavljanja sredstava za život, a to je bilo isključivo skupljačko gospodarstvo. Nije bilo društvene, već je dominirala prirodna podjela rada. Ona se zasnivala na podjeli dužnosti i poslova između muškarca i žene, odnosno između odraslih i djece. Zbog svoje pokretljivosti, hordi nije odgovarao veliki broj pripadnika. Horda je u najboljem slučaju imala do oko 80 članova. Svojina je bila zajednička, a samo su izvjesna primitivna sredstva i uporabni predmeti mogli biti u osobnom vlasništvu. Domaćinstvo je također bilo zajedničko, a na ovom stupnju razvitka vladala je potpuna sloboda spolnih odnosa, bez bilo kakvih rodbinskih ili generacijskih zabrana. U znanosti se takav primitivni način općenja naziva promiskuitet. U suvremenom društvu nema primjera hordi.[1]
Émile Durkheim navodi da je horda savršeno jednostavno društvo i da ne postoje razlike unutar nje. Više hordi čini klan, a više klanova čini kompleksno društvo i tako redom.[2] Kako je horda društvo relativno malog broja članova, kada dođe do povećanja članstva, horda se pretvara u pleme. Osjećaj pripadnosti u hordama bio je snažan, a postojalo je i krvno srodstvo unutar nje, jer su bile konglomerat obitelji. Vođa horde je bio iznimno poštovan u svojoj obitelji i hordi. Glavne ekonomske aktivnosti horde su skupljanje voća, lov, uzgoj životinja, pecanje itd.[3]
Glavna razlika između horde i plemena je broj članova i sve gore navedene elemente, krvno srodstvo, skupljačka ekonomija, snažan osjećaj pripadnosti i snažan položaj vođe, ima i pleme. Međutim, postoji još razlika na osnovi kojih pravimo razmak između horde i plemena, a to su:[3]
- plemena imaju izraženiju funkciju obrane u usporedbi s hordom,
- pleme ima više članova u odnosu na hordu,
- u plemenima je religija razvijenija, jer u plemenu postoji potreba za većom solidarnosti i snazi političkih i društvenih zakona,
- zbog veličine i glomaznosti, u plemenima postoji manji osjećaj jedinstva nego u hrodama,
- plemena se dijele u više podskupina, dok u hordama takva podjela ne postoji,
- u plemenima je poljoprivreda prihvaćeni način života, dok u hordama bavljenje poljoprivredom nije postojalo u većim razmjerima,
- pleme nastanjuje određeno područje, dok horde sele na različita područja.
Etimologija pojašnjava da riječ "horda" dolazi od dolazi od turske riječi "ordu", što znači vojska.[4]
Izvori
- Citati
- Knjige
- Schamus, Warren (1994.) (engleskom). Durkheim's Philosophy of Science and the Sociology of Knowledge: Creating an Intellectual Niche. Chichago: University of Chicago Press. ISBN 9780226742519
- Sharma, Rajendra (1996.) (engleskom). Fundamentals Of Sociology. New Delhi: Atlantic Publishers & Distributors. ISBN 9788171566457
- Žepić, Božo (1999.). Osnove sociologije. Split: Logos. ISBN 9536099489